VIDEO: Nedim Sejdinović – Medijske slobode nema u uslovima straha

Nedim Sejdinović, novinar, medijski analitičar i doskorašnji predsednik NDNV-a, tokom gostovanja na portalu FAR izneo je svoje viđenje stanja medijskih sloboda u Srbiji i pojasnio zašto su medijska i novinarska udruženja nezadovoljna postupkom Vlade da u Brisel pošalje izmenjenu verziju prethodno dogovorenog nacrta. tzv. medijske strategije.

„Kada govorimo o elektronskim medijima, ključna tačka, rekao bih, rak rana naše medijske scene je regulatorno telo za elektronske medije – REM. Radna grupa je pripremila čitav set rešenja kojim bi se ukinula ta linearna struktura u tome da Skupština bira REM, da REM bira upravu javnih servisa čime se onemogućava direktna politička kontrola nad javnim servisima“,ocenio je Sejdinović i dodao:

„Dakle, sve to što je čitav taj set mera koji bi na neki način REM pretvorio u jedno funkcionalno telo koje radi u korist građana, ne u korist političke elite, vlast je ukinula i REM ostaje, manje više i po novoj medijskoj strategiji koja je poslata u Brisel, u sadašnjem obliku, a sadašnji oblik REM-a je da je ono, iako formalno nezavisno regulatorno telo, zapravo, jedna vrsta malja u rukama izvršne vlasti“.

Sejdinović je izjavio da država od 2014. godine pravi paralelnu medijsku scenu, svoja novinarska i medijska udruženja jer, po njegovim rečima, državi očigledno ne odgovaraju medijska udruženja koja imaju kritičan odnos prema vlasti.

Kao posebnu zamerku na izmenjeni nacrt Strategije za razvoj sistema javnog informisanja, Sejdinović je naveo i izbacivanje Saveta za štampu iz nacrta strategije, u čemu on vidi nameru države da stvori „jednu potpuno novu, alternativnu, prorežimsku medijsku scenu“.

Komentarišući stanje u lokalnim medijima i privatizaciju medija u Srbiji koja je zvanično okončana 2015. godine, Sejdinović je izneo stav da se privatizacija svela na to da je nekoliko porodica postalo vlasnik ogromne većine elektronskih medija u zemlji i to porodica koje su u vrlo direktnim odnosima sa predstavnicima vladajuće stranke, „tako da smo mi izgubili državne medije, ali smo dobili partijske medije što jeste jedan korak unazad“, ocenio je Sejdinović.

Što se tiče informisanja na jeziku nacionalnih manjina i predloga koji je iznela Radna grupa za izradu medijske strategije, Sejdinović je izjavio da je bio predviđen set predloga koji onemogućavaju uticaj nacionalnih saveta na medije i medijske sadržaje na jezicima nacionalnih manjina i sve te mehanizme Vlada je uklonila iz medijske strategije, što će po njegovim rečina dovesti medije koji ne rade u službi nacionalnih saveta na manjinskim jezicima u nezgodnu situaciju, zbog mogućnosti pritiska i zbog nemogućnosti da dođu do sredstava. Sejdinović je, takođe, kazao da je iz nacrta medijske strategije izbačen i deo koji se tiče predloga za tripartitno upravljanje manjinskih medija čiji su osnivači nacionalni saveti. On je mišljenja da državni javni servisi korišćenjem novih tehnologija, pre svega digitalizacije, mogu da omoguće jedan lokalizovan program za nacionalne zajednice u sredinama u kojima oni žive.

Ocenjujući bezbednost novinara, a s obzirom na činjenicu da je član radne grupe za bezbednost novinara i sam lično izložen pretnjama, Sejdinović je izneo utisak da MUP i republičko javno tužilaštvo, bez obzira na pritiske i javne prozivke i dalje ne čine ništa da bi se novinari u Srbiji osećali sigurnije i kazao:

„Ukoliko se na meti pretnje nađe neko od državnih funkcionera, oni pokazuju neverovatnu efikasnost. Ako neko preko tvitera preti predsedniku Srbije u roku od sat vremena oni se pojave njemu na vratima i privedu ga da da iskaz ili ga čak zadrže, a ukoliko se to dešava novinarima koji rade svoj posao, to uglavnom biva bez ikakvih sankcija“.

„Dobio sam više od stotinu klasičnih pretnji smrću, a samo dve su nekako okončane i to tzv. odlaganjem krivičnog gonjenja. Država, državni aparati i paradržavne strukture zapravo prvo medijima prete, crtaju im metu na čelu, a sa druge strane ne preduzima ništa da ih zaštiti, i to jeste jedan od veoma važnih pritisaka na medijske slobode. Jer medijske slobode nema u uslovima straha. Ako Vi kao novinar bivate izloženi kampanjama zastrašivanja konstantno, bez obzira koliko hrabri bili, Vi ćete na jedan način, imati jedan oblik autocenzure“, zaključio je Sejdinović

Novinar: Sergej Ivanov
Snimatelj: Stefan Pavić
Montaža: Mikica Kostov
Odgovorni urednik: Petar Videnov
Produkcija: Internet Portal FAR
jun 2019

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar