Početna otkupna cena maline 150 dinara

Na sastanku predstavnika malinara iz sedam opština Zlatiborskog i Moravičkog okruga, sa vlasnicima hladnjača iz Arilja, Užica i drugih gradova, dogovorena je početna otkupna cena maline od 150 dinara po kilogramu. Sastanak je održan u Ministarstvu poljoprivrede, a malinare je zastupao Savez udruženja malinara i ostalog jagodičastog voća “Srpska malina”. To je za RTS potvrdio predsednik Saveza Milan Đukić.

Na području Pirotskog okruga uzgojem maline bavi se 100-ak gazdinstava, pri čemu je najveći broj proizvođača registrovan na teritoriji opštine Babušnica. Na području opštine Dimitrovgrad komercijalna proizvodnja maline je opstala jedino u ataru sela Dragovita i Lukavica, dok je u selima Poganovo, Planinica i Banski Dol ova proizvodnja skoro zamrla. Jedini zvanični statistički izvor koji govori o ukupnim površinama pod malinom u Dimitrovgradu je popis iz 2011. godine kada je registrovano svega 1 ha pod ovim voćem.

Proizvodnjom maline na području Bosilegrada bavi se 50-ak gazdinstava, pri čemu je prosečna površina zasada od 10 do 20 ari, a plodove otkupljuje lokalna hladnjača.

Prema podacima UN FAO, najveći svetski proizvođač malina je Rusija, koju slede Poljska, SAD i Srbija, dok je Bugarska na 13. mestu po proizvodnji maline, na osnovu podataka iz 2014. godine. Smatra se da je 90 do 95% maline proizvedene u Srbiji namenjeno izvozu.

Proizvodnja maline i plasman ovog važnog izvoznog proizvoda Srbije često je predmet interesovanja javnosti, prvenstveno zbog nezadovoljstva proizvođača visinom otkupne cene i sumnjama u postojanje kartela otkupljivača što je 2017. bilo predmet istrage Državne komisije za zaštitu konkurencije. Dodatan problem predstavlja neodgovarajući sortiment maline, nedostatak kvalitetnih bezvirusnih sadnica, ograničena primena navodnjavanja i protivgradne zaštite, kao i usitnjenost proizvođača i činjenica da su pojedini zasadi smešteni na velikoj udaljenosti od otkupnih centara.

Teodora Petrov / Sergej Ivanov

Foto: DIP Production

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar