Borba protiv MHE se nastavlja, građanski aktivizam najefikasniji način

Pokret „Odbranimo reke Stare planine” na odustaje od svog imena, mada je neko sa ne zna se kakvim namerama registrovao udruženje pod tim imenom, pa je autentični pokret morao da se registruje u APR-u, kao “Odbranimo reke Srbije”, rekao je aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta.

On je na konferenciji za medije sazvanoj u prostorijama “Kuće ljudskih prava” u Beogradu, dodao da aktivizam i borba za očuvanje reka ostaju na njihovoj strani i da će članovi tog udruženja javno koristiti svoje staro ime.

Ukazavši na drastične primere bahatosti i grubosti prema stanovnicima Rakite, od strane privatnog obezbeđenja investitora MHE “Zvonce”, Jovanović je pozvao ministra policije Nebojšu Stefanovića da dođe u Rakitu i zaštiti ljude, a predsednika Srbije Aleksandra Vučića da konačno iznese svoj stav o izgradnji mini-hidroelektrana. Takođe je optužio ministra životne sredine Gorana Trivana da je nemoćan i konstatovao da za investitora MHE ”Zvonce”, Gorana Belića “zakon ne važi”.

Desimir Stojanov, predsednik MZ Rakita rekao je da u Rakiti vlada bezakonje, jer država ne uvažava svoje pravosnažne odluke. Stojanov je upozorio da je od privatnog obezbeđenja investitora dobio batine, odnosno da je bio šutiran, da mu je otet telefon i da se boji za svoju bezbednost.

Aktivista Aleksandar Panić je predočio da su stanovnici Rakite od početka bili protiv građenja MHE, o čemu su se plebisitarno i izjasnili, ali se opština Babušnica oglušila o njihov zahtev.

Panić je detaljno govorio i o štetama za biljni i životinjski svet u arealu Rakitske reke, gde su ugrožene zaštićene vrste, o zagađivanju prilikom same gradnje, o latentonoj i strašnoj opasnosti za bezbednost celog Zvonačkog kraja, jer su recimo zbog cevovoda probijene protiverozivne ustave, otvorena klizišta, a na jednom od njih je čak oštećena njegova osnova tzv. stopa, što ga čini velikom potencijalnom opasnošću. Takođe je oštećen put, a sama mašinska hala i cevovod su izgrađeni u koritu same reke, koja u slučaju velikih padavina, kao 1947. ili 1984. ima protok Morave, pa bi pri sadašnjem stanju ugrozila opštu bezbednost u celom slivu Jerme. Panić je zamerio i medijima što su nedovoljno uključeni u probleme koje donosi građenje malih hidroelektrana.

On je takođe pozvao ministra Trivana da postupi po rešenju sopstvenog ministarsva i da povadi 350 metara cevovoda, koji je već narastao na 600.

Moderator konferencije Teodora Zahirović iz “Građanskih inicijativa” je upozorila na očigledno kršenje građanskih prava, jer se ne poštuju i ne sprovode sudske presude i odluke, ali i odsustvo građanskog aktivizma i apelovala na građane da učestvuju u odlukama koje su važne za njih i njihov život.

Na novinarsko pitanje, šta nameravaju da preduzmu oko Rakite i daljih akcija članovi “Pokreta obranimo reke Srbije” su rekli da je lek u aktivizmu, ali i da problem mini-hidroelektrana polako internacionalizuju, ne navodeći druge detalje.

Skupu u “Kući ljudskih prava” u Beogradu, su pored novinara prisutvovali i predstavnici većine beogradskih ekoloških pokreta, a od samog početka je pokušao da ih omete Zoran Kojadinović iz “Udruženja odbranimo Grzu”.

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: S. Aleksić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar