Srbija manja od sedam miliona, broj stanovnika opada naročito na jugoistoku, istoku i jugu

Stanovništvo Srbije se sve više smanjuje a najdrastičniji pad se beleži na jugu, istoku i jugoistoku Srbije. Tako je, primera radi, na području Nišavskog okruga prošle godine rođena 3.331 beba, a umrlo je 5.464 lica, pa je broj stanovnika smanjen za 2.133 samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Negativnu stopu prirodnog priraštaja imaju i ostali okruzi u tom delu Srbije.

Na području Pirotskog okruga u 2018. godini živelo je 84.827 lica, a broj stanovnika je po osnovu negativnog prirodnog priraštaja smanjen za skoro 1.000. U isto vreme u tom okrugu rođeno je 610 beba, od čega u Dimitrovgradu 54. U isto vreme umrlo je 1.547 osoba, pa je stopa prirodnog priraštaja minus 11 promila, ili više od minus jednog procenta.

Negativni rekorder sa najnižom stopom priraštaja je Zaječarski okrug i to minus 14,8 promila ili gotovo procentom i po u minusu.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku najviše žitelja, u odnosu na ukupan broj stanovnika, izgubili su prošle godine Gadžin Han, Babušnica i Crna Trava.

U Gadžinom Hanu rođene su 34 bebe, a umrle su 193 osobe. U Babušnici je rođeno 46 beba, dok je 293 stanovnika preminulo. U sličnoj poziciji je i Bosilegrad, gde je rođeno 38 beba, a umrlo više od 100 ljudi, dok je u Crnoj Travi prošle godine bilo samo devetoro novorođenčadi, a umrlo je 48 osoba.

Stopa prirodnog priraštaja u 2018. godini u Srbiji bila je pozitivna samo u šest gradova, odnosno opština, a jedine dve opštine na jugu Srbije sa pozitivnim prirodnim priraštajem su Bujanovac i Preševo.

Zbirna informacija je da se u Srbiji prošle godine rodilo 63.975 dece, a umrlo je 101.655 lica, tako da je broj stanovnika na osnovu te razlike smanjen za 37.680.
Prirodni priraštaj iznosio je minus 5,4 promila što je smanjenje za 0,1 promil u odnosu na 2017. godinu, navodi Zavod za statistiku.

Procenjen broj stanovnika u Republici Srbiji u 2018. godini je 6 982 604. Posmatrano po polu, 51,3 procenta čine žene (3 580 898), a 48,7 procenata muškarci (3 401 706).

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar