Evropa poštuje manjine

Približno 8% građana EU pripada manjinama, a oko 10% govori na nekom regionalnom ili manjinskom jeziku, pokazuju podaci iz rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj takođe stoji da je Evropa mozaik kultura, jezika, religija i tradicija, koje ujedinjuju ljude zajedničkih vrednosti. Zajedničko je i shvatanje da svi evropski građani treba slobodno da govore na svom maternjem jeziku na ulici i javnim mestima, iako još ne postoji opšteevropski pravni okvir koji definiše pojam manjine. Zato različite države pristupaju pojmu manjine na različite načine. U Nemačkoj, recimo, nabrajaju etničke ili jezičke manjine kao što su Danci, Lužičani, Frizi, Romi i Sinti. U zemljama poput Belgije, kao i u državama van EU (na primer Rusiji i Moldaviji) daje se opšta definicija manjine, ali se ne nabrajaju manjinske etničke i jezičke zajednice.

Na sličan način je rešeno i pitanje finansiranja zajednica u cilju očuvanja nacionalnog identiteta, kulture i jezika, pa takav način regulisanja problema izaziva nesigurnost kod zajednica koje neguju svoju kulturu i tradiciju.

U Bugarskoj postoji pravni okvir koji određuje ista prava za sve građane bez obzira na njihovu nacionalnu i versku pripadnost i socijalni status. Ministar spoljnih poslova je ovlašćen da brani prava bugarskih nacionalnih manjina u inostranstvu, međutim zajednice u inostranstvu nailaze na teškoće kada traže sredstva za svoje aktivnosti.

Novinar Josif Davidov koji piše za list Bugara u Španiji „Nova duma“ („Novo slovo“) tvrdi da je finansijska pomoć bugarskim medijima u inostranstvu važna, ali su ništa manje važni i ciljevi koji se postižu zahvaljujući toj pomoći.

„Svaki Bugarin u Španiji, koji ima svoj biznis može da izdvoji 50. 000 evra, ali državne pomoći nema, za razliku recimo od Rumunije koja ima Ministarstvo dijaspore i svake godine raspisuje konkurs, na osnovu koga dodeljuje subvenciju rumunskim medijima u inostranstvu. One se kreću između 10 i 15 hiljada evra“, kaže Davidov.

U Hrvatskoj pak država finansira manjine i njihove aktivnosti. Dijana Glasnova izdaje u Zagrebu dvojezični časopis „Rodna riječ“ – na bugarskom i hrvatskom, za potrebe Bugara i Hrvata.

„Želimo da Hrvatima objasnimo ko smo mi, kakva je Bugarska, jer ko bi pokazao poštovanje prema manjini koja je nepoznata, kaže Glasnova i dodaje da su jedini u Hrvatskoj koji pišu i na bugarskom i hrvatskom, pa zato dodaje „naš časopis čitaju predsednica Hrvatske i ministri vlade Republike Hrvatske, a već četvrtu godinu na njega se pretplaćuje i Kongresna biblioteka u Vašingtonu. I sve se to u potpunosti finansira hrvatska države, a tako je i sa svim drugim manjinama u Hrvatskoj“, navodi Dijana Glasnova.

U cilju ujednačavanja i poboljšanja uslova u kojima žive nacionalne i jezičke manjine u Evropi, Evropski parlament je pre godinu dana doneo rezoluciju kojom poziva Evropsku komisiju da ispuni minimalne standarde koji se odnose na sve manjine u EU. Garantovanje jednakih mogućnosti manjinskim zajednicama da učestvuju u političkom i društvenom životu jedan je od tih standarda kao i podrška znanjima. To uklučuje uspostavljanje i održavanje materijalnih kulturnih fondova. Podstiče se takođe upotreba manjinskih jezika u medijima i licenciranje medijskih usluga za manjinske grupe. U tome su važne teme; dosupnost obrazovanja na maternjem jeziku i na jeziku države u kojoj žive pripadnici manjina, ukidanje administrativnih i finansijskih prepreka, koje bi osujetile jezičku raznolikost i pristup manjina punom spektru zanimanja u određenoj državi. Sada se očekuju novi potezi Evropske komisije i njene predsednice Ursula fon der Lajen, koja je u svom programskom govoru pre imenovanja istakla da će braniti vladavinu zakona za svakog građanina EU i da će to biti u fokusu njene vizije o Uniji jednakosti, tolerancije i socijalne pravednosti.

Izvor: BNR

Foto: pixabay.com

Napisao/la
Bez komentara

Ostavi komentar