Nema razloga za paniku radno telo će predložiti mere, poručuje Vlada Srbije

Na sastanku u Vladi Srbije povodom zagađenog vazduha konstantovano je koji su najveći uzroci aerozagađenja ovih dana. Najavljeno je da će kontrola učesnika u saobraćaju biti rigoroznija, da će se raditi na stimulisanju građana da pređu na sistem centralnog grejanja, kao i da će se nastaviti sa pošumljavanjem.

Na hitnom sastanku u Vladi Srbije premijerka Ana Brnabić je sa predstavnicima svih relevantnih institucija i ministarstava razgovarala o aktuelnim podacima merenja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji i merama prevencije.

Vlada Srbija će formirati telo koje će koordinirati rad svih državnih organa, obaveštavati javnost i predlagati i analizirati efekte mera koje Republika Srbija sprovodi u cilju zaštite životne sredine, stoji u saopštenju.

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije naglasili su da nema razloga za paniku, da podaci zdravstvenih ustanova pokazuju da nema povećanja broja dece koja su primljena na lečenje u odnosu na isti period u prethodnim godinama.

Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva zdravlja obavestili su predsednicu vlade da je trenutno zagađenje vazduha u našoj zemlji čestičnog tipa i da varira u zavisnosti od perioda dana, klimatskih uslova i samog prisustva izvora zagađenja.

Najveći zagađivači

Kao najveći efekti koji negativno utiču na kvalitet vazduha označeni su kućna ložišta, grejanje na fosilna goriva, veliki broj motornih vozila i nepovoljni meteorološki uslovi. Skoro 60 odsto domaćinstava u Srbiji koristi čvrsto gorivo za grejanje, što je identifikovano kao jedan od ključnih problema zbog čega će se ubrzati proces gasifikacije.

Stimulisaćemo građane da se priključe na sistem centralnog grejanja gde god postoje uslovi za tako nešto, poručuju iz Vlade.

U toku je projekat “Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije – razvoj tržišta biomase da se u što većem broju gradskih toplana u Republici Srbiji izvrši prelazak sa korišćenja fosilnih energenata (mazuta, uglja, lož ulja) na korišćenje biomase kao osnovnog energenta, uz uslov da je to ekonomski isplativo, napominje se u saopštenju.

This image has an empty alt attribute; its file name is 110-1024x683.jpg

Elektroprivreda Srbije je do sada uložila više od 475 miliona evra u projekte zaštite životne sredine, kao što su rekonstrukcija ili zamena postojećih elektrofiltera na blokovima termoelektrana, odsumporavanje dimnih gasova na blokovima, dok je vrednost projekata koji su u toku 486 miliona evra.

Konstantovano je da iz godine u godinu imamo sve veći broj automobila zbog čega će Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenuti rigorozniju kontrolu učesnika u saobraćaju kada je reč o emitovanju izduvnih gasova sa posebnim fokusom na pooštravanje kontrole tehničkih pregleda.

Nastaviti sa pošumljavanjem

Nastaviće se sa pošumljavanjem koje se sprovodi treću godinu za redom. Tokom 2018. i 2019. godine 24 jedinice lokalne samouprave su dobile sredstva za projekte pošumljavanja što će biti nastavljeno i 2020. godine.

Istaknuto je da prema zvaničnim merenjima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, na godišnjem nivou ne postoje veće promene u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu, kada je u pitanju kvalitet vazduha u Republici Srbiji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva zdravlja, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Agencije za zaštitu životne sredine, Republičkog hidrometeorološkog zavoda, kao i predstavnici Grada Beograda.

Slobodan Aleksić, Beograd (izvor: srbija.gov.rs)

Foto: Igor Milatović

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar