Uz poštovanje mera vidi se kraj epidemije

Srbija beleži 201 novi slučaj, ali je “kriva obolevanja zaravnjena”. Poštovanje mera distanciranja daje rezultate, a to čuva kapacitete bolnica. Nema dovoljno kadra za masovna testiranja. U regionu blagi pad novozaraženih. MMF i STO upozoravaju na ekonomske posledice, UN na ljudska prava u pandemiji.

Još jedna osoba preminula je od posledica koronavirusa, a u poslednja 24 sata urađeno je 1.586 testova od kojih je u 201 slučaju potvrđena zaraza, saopštila je zamenica direktora Instituta za javno zdravlje “Batut” Darija Kisić Tepavčević.

Ona je na konferenciji za novinare u Beogradu rekla da je do sada hospitalizovano 1.907 osoba, da je 127 osoba na respiratoru, kao i da je ukupno testirano 12.347 osoba. Do sada je u Srbiji pozitivno na koronavirus 2.867 osoba.

Prosek godina preminulih je 64,3 godina, a stopa smrtnosti je 2,3 odsto. Oko 10 odsto ukupnog broja zaraženih su zdravstveni radnici, navela ja Kisić Tapevčević.

“U celoj ovoj situaciji mi smo dobro. I dalje moramo da budemo striktni u svim merama koje smo isplanirali”, ocenio je epidemiolog Predrag Kon i dodao da je Srbija peti dan u situaciji da je epidemiološka krivulja zaravnjena, ali je sada bojazan da ne dođe do ulaska virusa u domove za stare.

On je dodao kako je struka saglasna da kontakte treba potpuno zabraniti, ali da će se o tome misliti iz dana u dan, te da će se videti šta će se dešavati tokom vikenda i da će odluke posle toga donositi.

Direktor Infektivne klinike Kliničkog centra Srbije Goran Stevanović rekao je da je na toj klinici smešteno 39 osoba sa potvrđenom infekcijom, od kojih je devet na respiratoru.

Predrag Kon je ukazao da se u celoj Srbiji bolnički kapaciteti pune kada je reč o smeštaju srednje teških i teških slučajeva i dodao da će u Nišu novoizgrađeni Klinički centar postati Covid-centar, a da će Vojna bolnica preuzeti funkciju civilne bolnice za ostale pacijente.

Stevanović je objasnio da je razlika između Beograda i ostalih gradova u tome što je u Beogradu počelo od najmanje bolnice, odnosno infektivne klinike, pa je bilo i drugih, većih bolnica koje su odmah uključene, a da će se i u ostalim gradovima zemlje sukcesivno uključivati i druge bolnice.

Poštovanje mera distanciranja daje rezultate, rekao je on i poručio da je važno nastaviti sa poštovanjem mera.

Odgovarajući na pitanja novinara o takozvanom masovnom testiranju Predrag Kon je rekao da Srbija nema dovoljno kadra za to, а kada se pričalo o tome to se nije znalo, pa ne može da se odgovori na veliko povećanje broja testova.

Očigledno nije dovoljno dobro planirano. Ili je neko mislio da može da uradi više nego što može, rekao je on.

Kon je takođe naveo da nema problema sa opremom, već da je medicinska dokumentacija koju treba uraditi veoma obimna i zahtevna.

Upitan o tome kakve će mere biti za pravoslavni Uskrs Kon je rekao da se o tome razmišlja iz dana u dan, ali da su razmišljanja o merama na prvom mestu, a o praznicima to nisu.

“Moramo da sačekamo da vidimo brojke u narednim danima i ako dođe do pada promislićemo da li je to najneophodnije. U svim razgovorima sa epidemiolozima, svi bez izuzetka podržavaju takve mere”, rekao je Kon.

Epidemiolog Predrag Kon je rekao da se beleži peti dan da je kriva obolevanja zaravnjena, ali da moramo biti vrlo striktni u merama.

Hramovi Rimokatoličke crkve u Srbiji biće zatvoreni u vreme policijskog časa, najavljeno je iz Međunarodne biskupske konferencije u Srbiji. Danas i sutra pre podne crkve su otvorene za pojedinačne posete. Vernicima koji predstojećeg vikenda slave Uskrs biskupi preporučuju molitve kod kuće, prenela je RTS.

Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je povodom pandemije koronavirusa sa predstavnicima svih verskih konfesija u SAD, među kojima i sa episkopima Srpske pravoslavne crkve, zapadnoameričkim Maksimom i istočnoameričkim Irinejem.

Tramp se zahvalio svim verskim zajednicama na podršci i veri koju pružaju u borbi protiv koronavirusa. Inače, usled virusne zaraze, bogoslužbena mesta su zatvorena za službe zbog mera fizičke udaljenosti, navode agencije.

Narodna banka Srbije saopštila je da će povodom isplate penzija za mart, banke kontaktirati sa svojim korisnicima sa navršenih 65 i više godina, koji su se pri prethodnoj isplati penzije odlučili za isplatu na kućnu adresu.

Banke će kontaktirati korisnike kako bi potvrdile ovaj izbor svojih korisnika i proverile koji iznos tačno žele da im se isplati na ime penzije za mart 2020. godine, s obzirom da će penzija za mart biti uplaćena u punom iznosu (iz jednog dela), uvećana za najavljenu jednokratnu pomoć od 4.000 dinara.

Centralna banka podseća osobe sa navršenih 65 i više godina da, u skladu sa instrukcijom NBS o načinu privremene isplate penzije od 24. marta ove godine, mogu pozvati svoje banke u slučaju da žele da promene način isplate penzije ili iznos za isplatu, navodi se u saopštenju.

Broj novih slučajeva u regionu u blagom padu. MMF i STO upozoravaju na posledice

U Hrvatskoj je u poslednja 24 časa registrovano 64 novoobolela od koronavirusa i jedan umrli, pa je sada ukupno 1.407 zaraženih i 20 umrlih, objavio je Nacionalni štab civilne zaštite.

Ministar zdravlja Vili Beroš rekao je da je u zagrebačkoj bolnici Dubrava preminuo bolesnik starije životne dobi koji je imao i druge bolesti.

Od juče je ozdravilo još 40 zaraženih i sada ih je 219. Kod kuće se leči 842 zaraženih, a hospitalizovao je 326, od kojih se 34 nalazi na respiratorima, naveo je Beroš.

Ukupno je obavljeno 13.680 testiranja, a samo juče 555. Direktor Zavoda za javno zdravlje Krunoslav Capak naveo je da je u zdravstvenom sistemu 199 pozitivnih, od čega 72 doktora medicine i 92 sestara i tehničara.

On je takođe rekao da je još nekoliko korisnika staračkog doma u Splitu testirano na koronavirus pošto se kod njih pojavila temperatura. Reč je o korisnicima koji nisu bili na istom spratu s ranije evakuisanih 49 štićenika doma od kojih je trenutno kod deset potvrđen koronavirus, javlja Beta.

Prema najnovijim informacijama o stanju pandemije koronavirusa u Sloveniji, u poslednja 24 časa u toj državi umrle su tri osobe, a zarazilo se 33.

Do sada je Sloveniji zabeleženo 1124 slučajeva zaraze Covidom-19, a ukupno su umrle 43 osobe.

Testiranih danas je 1144, a od početka pandemije preko 32.000. Uprkos relativno visokom standardu i maloj nezaposleneosti pre početka epidemije slovenački Karitas je podelio preko 270 tona hrane u toj dvomilionskoj alpskoj zemlji.

Prema poslednjim podacima, u Bosni i Hercegovini potvrđeno je ukupno 850 slučajeva koronavirusa, uz 35 smrtnih slučajeva.

U protekla 24 sata u Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske preminuo je jedan pacijent muškog pola, kod kojeg je potvrđeno prisustvo koronavirusa, saopšteno je iz UKC RS.

U Republici Srpskoj prisustvo koronavirusa potvrđeno je kod ukupno 365 osoba. Preminulo je 13 ljudi, dok je 81 osoba oporavljena, prenela je RTRS.

Bosna i Hercegovina u aprilu neće dobiti 165 miliona evra pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, jer se u toj zemlji ne mogu dogovoriti kako da taj novac podele, potvrđeno je iz MMF-a, pišu banjalučke “Nezavisne novine”.

Privreda u BiH, kao i u drugim državama, suočava se sa ogromnim problemima i finansijskim gubicima zbog blokada koje je donela pandemija.

Broj novozaraženih koronavirusom u Crnoj Gori u konstantnom je padu od 3. aprila. U poslednja 24 sata registrovana su tri nova slučaja, a testirano je 167 osoba.

Ipak, crnogorske zdravstvene vlasti smatraju da je rano za opuštanje. U Crnoj Gori je od 17. marta, kada je zabeležen prvi slučaj, do danas potvrđeno 252 slučajeva zaraze koronavirusom, a od posledica Covida-19 umrle su dve osobe.

Premijer Crne Gore Duško Marković predstavio je set ekonomskih mera za borbu protiv krize usled pandemije koronavirusa. One podrazumevaju subvencije za sve ugrožene ili one koji su izgubili posao zbog koronavirusa, ali i subvencije za novo zapošljavanje.

U Severnoj Makedoniji potvrđeno je 46 novih slučajeva koronavirusa i ukupan broj dijagnostikovanih je 663, objavio je ministar zdravlja Venko Filipče.

On je na svom fejsbuk profilu naveo da je u prethodna 24 sata napravljen 341 test, sa čime je do sada napravljeno ukupno 6.571 testiranje na Covid-19.

Od pojave zaraze u Severnoj Makedoniji, prema podacima koje je objavio Venko Filipče, ozdravilo je 37 pacijenata, 30 je umrlo.

Najviše potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom ima u Skoplju i u Kumanovu.

U Bugarskoj je zabeleženo 611 slučaja infekcije koronavirusom, ili 18 više nego juče. Broj umrlih je 25.

Predsednik te zemlje Rumen Radev podržao je medicinske mere, ali je zatražio i realne socio-ekonomske mere.

On je rekao da je već prošao momenat za masovno besplatno testiranje, a bez njega smo kako je rekao “vezanih očiju” u pandemiji. Radev je upozorio i na činjenicu da izlazak iz vanredne sitacije može biti složeniji nego njeno uvođenje.

Epidemija koronavirusa ne sme da bude “kart blanš” za kršenje ljudskih prava, upozorila je visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bašle, koja je kritikovala “neograničena ovlašćenja” koje su uvele vlasti nekih zemalja.

Hitne mere mogu biti neophodne za rešavanje hitne zdravstvene situacije. Međutim, hitna situacija nije “kart blanš” za ignorisanje obaveza prema poštovanju ljudskih prava, rekla je Mišel Bašle na prvom video sastanku Saveta UN za ljudska prava.

“Epidemija se u nekim slučajevima koristi kao opravdanje za uvođenje represivnih mera u zakonodavstvu, a one mogu da ostanu na snazi dugo posle završetka vanredne situacije”, rekla je Mišel Bašle.

Globalna trgovina bi mogla da doživi pad poput onog iz vremena velike depresije, upozorava Svetska trgovinska organizacija.

Čak i najoptimističniji scenario, kažu iz Svetske trgovinske organizacije, predviđa pad trgovine od 13 odsto u ovoj godini. To je mnogo brže smanjenje trgovinskih aktivnosti od onog koje smo videli tokom finansijske krize iz 2008. godine.

U najgorem slučaju, međunarodna trgovina može zabeležiti pad od 32 odsto, što je poslednji put zabeleženo između 1929. i 1932. godine.

Pandemija koronavirusa će izazvati najgore ekonomske posledice od velike depresije 1929. godine, izjavila je generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva i dodala da će u više od 170 zemalja doći do smanjenja prihoda po glavi stanovnika.

Svetska privreda će u najboljem slučaju imati “delimičan oporavak” 2021. godine pod uslovom da se pandemija povuče u drugoj polovini 2020. godine i da budu ukinute mere zabrane kretanja kako bi bile nastavljene aktivnosti, rekla je Georgijeva pred prolećne sastanke MMF-a, koji će ove godine biti održani putem video-veza.

Georgijeva je takođe pozvala da se po svaku cenu izbegnu problemi sa gotovim novcem kako se to ne bi odrazilo na preduzeća i domaćinstva.

Slobodan Aleksić, Beograd (izvor: RTS / N1 / Fonet / Beta / Index / Delo / Klix RTRS / Vijesti / Nova Makedonija / BNR / Tanjug / Vlada Srbije)

Foto: srbija.gov.rs

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar