Kako malo da postane mnogo ili uređivanje caribrodskih izletišta

Potez koji uradio ili korak koji je napravio “Sportsko turistički centar Caribrod“, zaista se već preko fejsbuka dopao mnogim starim Caribrođanima, onima koji su daleko od njega, sadašnjim žiteljima Dimitrovgrada, ali i turistima i namernicima, koji u doba korone sve više posećuju njegovu okolinu i pokazao kako i malo može da bude mnogo, ako se uradi pažljivo i na pravi način.

A evo o čemu je reč.

This image has an empty alt attribute; its file name is 81-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 82-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 83-1024x683.jpg

Na pet mesta ili pet tradicionalnih izletišta: Manastirčetu i Krnišoru neposredno iznad Dimitrovgrada, kod Smilovskih jezera, u samom selu Smilovci kod česme i na manastiru Sveti Kirik i Julita nad njim, postavaljeni su veoma ukusno i sa merom urađeni senici, koje će koristiti izletnici i turisti, ali će biti i istinski i nenametljiv ukras i kada njih nema.

Reč je pak o potezu, koji je izgleda ideja samih zaposlenih u “Sportsko turističkom centru”, o poslu koji se finansira iz njihovog tekućeg budžeta i čija je vrednost tek nešto oko 580.000 dinara, a od čega je napravljeno 10 senika sa klupama, stolovima i dvoslivnim krovovima ili kako oni kažu, deset letnjikovaca.

This image has an empty alt attribute; its file name is 84-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 85-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 86-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 87-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 88-1024x683.jpg

Na dva mesta, Krnišoru i kod gornjeg jezera u Smilovskom polju, izidani su i roštilji i postavljene kante i kontejneri, a oko svih deset lokacija uzorno očišćen prostor.

Namera STC-a je da postavi i dečji moblijar, odnosno da se uz senike naprave i provizorne igraonice ili igrališta za decu.

Koliko će trajati i kako će se ti letnjikovci koristiti, odnosno da li će biti istinski ukras, kao sada ili će postati istinsko ruglo, zavisi jedino od nas samih. Tanka linija koja deli te dve krajnosti staje u dve reči – Poštujte prirodu!

This image has an empty alt attribute; its file name is 89-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 90-683x1024.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 91-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 92-1024x683.jpg

Zato umesto pohvale na njegov račun, upućujemo molbu Vasila Andrejeva, direktora STC Caribrod, koji apeluje da prema prirodi budemo odgovorni kao prema sebi, da nam ne bude teško da posle izleta počistimo i sve to odložimo u katnu ili kontejner i tako ostavimo ispravnu poruku i trag onima koji dolaze posle nas.

S. Aleksić

Foto: Mikan Andreev / STC Caribrod

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar