Prosečan stanovnik Bugarske troši 58 % evropskog proseka, prosečan stanovnik Srbije 49%

Prema podacima o prosečnoj porošnji po glavi stanovnika za 2019. godinu, koje je objavio Eurostat, zvanični Statistički zavod Evropske unije, stanovnici Luksembuga su najbogatiji u Evropi, jer troše 35 odsto više od proseka u EU.

Slede stanovnici dveju država koje nisu u EU – Norveške, gde je prosečna potrošonja 31% veća nego EU i Švajcarske, čiji stanovnici mogu sebi da priušte za 24 odsto veću kupovinu od proseka EU. U samoj uniji, najbogatiji su Nemci, koji troše 21 procenat više od srednje potrošnje EU, na čijem nivou je otprilike Italija sa 99 odsto.

Kada je reć o Balkanu i prostorima nekadašnje Jugoslavije, tu je prva Slovenija sa 83% proseka EU, sledi Rumunija sa 79 i Grčka sa 78, dok je Hrvatska na 66 odsto.

Prosečan stanovnik Bugarske troši 58 odsto onoga što potroši prosečan stanovnik Ujedinjene Evrope, dok stanovnik Srbije za potrošnju može da izdvoji samo 49 % srednje potrošnje u EU.

Najsiromašnija zemlja Evrope, po toj statistici je Albanija sa 39 procenata, sledi Severna Makedonija sa 42, dok su od zemalja van EU, najbolje prošle Crna Gora sa 60 i Turska sa 69% potrošnje prosečnog žitelja Evropske unije.

Eurostat svake godine objavljuje podatke o prosečnoj potrošnji, jer se smatra da jako relevantno odslikavaju kvalitet života u nekoj zemlji. Podaci o ovoj biće obrađeni i objavljeni pred kraj sledeće godine.

Na čelu Eurostata koji je osnovan 1953. godine, a čije je sedište u Luksemburgu je Marijana Koceva iz R. Bugarske.

S. Aleksić (izvor: Eurostat / index.hr)

Foto: Angel Lazarov

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar