Božić po Julijanskom kalendaru

Srpska pravoslavna crkva i sve crkve koje poštuju Julijanski kalendar proslavljaju Božić – dan Hristovog rođenja, koji spada u najradosnije hrišćanske praznike.

Jevanđelje kaže da je Isus Hristos rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka ka zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

Kao datum Hristovog rođenja, 25. decembar, uveden je u četvrtom veku, u vreme cara Arkadija. Taj datum se i danas poštuje, s tim što se on u Julijanskom kalendaru poklapa sa Gregorijanskim 7. januarom, pa pravoslavne crkve koje poštuju julijansko vreme toga dana slave praznik rođenja Isusa Hrista.

Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara slave Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

U kuću na Božić prvi dolazi položajnik, poseban gost u domu, koji ukućanima poželi zdravlje, sreću, blagostanje i napredak za šta dobija i poseban poklon.

Božić je porodični praznik i uvek ke mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni post. Na svečanoj trpezi, najvažnija je česnica, pogača umešena od pšeničnog brašna bez kvasca. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.

Božićni praznici traju tri dana. Drugi dan Božića 8. januar je Sabor Presvete Bogorodice, koji crkva posvećuje Bogomajci u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja a treći 9. januar se proslavlja u čast Svetog arhiđakona Stefana.

Običaj je da se od Božića do Bogojavljenja ljudi pozdravljaju rečima “Hristos se rodi”, a otpozdravljaju sa “Vaistinu se rodi”.

Pripremio: Petar Videov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar