Mere ostaju na snazi, u Srbiji opet preko 5.000 zaraženih, posle vakcina i lekovi protiv kovida

U Srbiji je zabeleženo 5.297 potvrđenih slučajeva koronavirusa, od kovida je preminulo 37 osoba, dok je u bolnicama 6.349 pacijenata, od kojih 243 na respiratoru. Urađeno je 17.684 testa, naveo je sajt covid19.rs.

U ustanovama socijalne zaštite za smeštaj korisnika i domovima za smeštaj odraslih i starih virus korona potvrđen je kod 178 korisnika i 302 zaposlena.

Od kovida-19 do sada je izlečeno 5.414 korisnika ustanova socijalne zaštite i 2.475 zaposlenih u tim ustanovama, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

U Srbiji i svetu se sve češče govori o leku „Bamlanivimab“. Taj lek komplikovanog naziva je namenjen pacijentima koji su se tek razboleli, a koji su kritični po određenim kriterijumima da dobiju teške oblike kovida, objasnio je za RTS profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i klinički farmakolog dr Srđan Pešić.

On je rekao da pre svega misli na ljude starije od 65 godina, koji imaju pridružene bolesti, kardiovaskularne probleme, hipertenziju, bolesne bubrege, ili od ranije problem sa plućima.

Lek sadrži veću količinu antitela nego krvna plazma čoveka koji je preležao kovid sa težom kliničkom slikom, pa ga je najbolje uzeti u ranoj fazi, onda kada naš organizam još nije stvorio antitela ili makar ne veću količinu.

Zbog toga se koristi ambulantno i nije odobren za pacijente koji su već hospitalizovani ili su na kiseoniku, jer njima ne pomaže, a možda čak i odmaže, kazao je Pešić.

U Srbiju je stiglo 5.800 doza „Bamlanivimaba“, rekla je takođe za RTS, dr Sanja Radojević Škodri, direktorka RFZO. U aprilu stiže nova isporuka tog američkog leka, a on je besplatan i daje se u obliku infuzije.

I drugi američki proizvođač „Fajzer“ započeo je testiranje leka protiv kovida, koji bi mogao biti propisan pacijentima kod prvih znakova infekcije, saopštila je ta kompanija.

Kako prenosi Rojters, proizvođač lekova, koji je sa nemačkom kompanijom „Biontek“ razvio prvu odobrenu vakcinu protiv koronaviusra u SAD, navodi da je u dosadašnjim laboratorijskim ispitivanjima medikament za oralnu upotrebu pokazao snažnu aktivnost protiv SARS-KoV-2, virusa koji uzrokuje kovid 19, nazvan je PF-07321332 i sprečava replikaciju virusa u ćelijama.

Danas je zasedao Krizni štab koji je potvrdio važenje već uvedenih mera i uskladio neke nove koje se odnose na škole i ulazak građana u Srbiju. Međutim, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da Beograd nije zadovoljan jer na sednici kriznog štaba nije bilo popuštanja mera, ali da poštuje stav premijerke Ane Brnabić, koja je na početku sednice rekla da se o popuštanju, ali ni zaoštravanju mera, neće raspravljati.

Vesić je na svom Fejsbuk profilu napisao da će se sačekati ponedeljak, kada će tražiti da se o tom predlogu ponovo raspravlja.

S. Aleksić (izvor: RTS / covid19.rs / Rojters / N1 / minrzs.gov.rs)

Foto: Slobodan Aleksić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar