Smanjuje se broj zaraženih u Srbiji, preminulo 25 osoba

U Srbiji je još 2.007 lica zaraženo koronavirusom, preminulo je 25, dok je na bolničkom lečenju 4.711 pacijenata, od kojih je 171 na respiratoru. Urađena su 14.004 testa, naveo je sajt covid19.rs.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek kazao je za RTS da imamo manji broj prijema nego otpusta posle nekoliko nedelja.

„Međutim u bolnicama još imamo oko 5.000 pacijenata, a 171 pacijent se nalazi na respiratoru. To su ipak visoki brojevi. O nekoj relaksiranijoj situaciji možemo pričati kad dođemo do toga da na dnevnom nivou imamo ispod 100 zaraženih, a za to nam treba još dosta borbe i vremena“, ocenio je Đerlek.

Srpsko lekarsko društvo ponovo je apelovalo na građane da se vakcinišu, jer je, kako ističu, jedini „siguran spas u brzoj i masovnoj vakcinaciji“.

Dok je u velikom broju zemalja masovna vakcinacija potpuno nedostupna ili jako ograničena, Srbija ima jedinstvenu sreću i jedna je od retkih zemalja u svetu koja na raspolaganju ima dovoljno vakcina protiv kovida 19, navodi se u saopštenju Srpskog lekarskog društva.

Naučna saradnica Instituta za primenu nuklearne energije Marija Gnjatović rekla je za Nova.rs da odgovor na pitanje da li će nam biti potrebna i treća doza vakcine zavisi od pojave novih virusa i njegovog daljeg širenja.

„Ove vakcine jesu uradile dosta toga. Brojevi su bolji, kliničke slike su blaže. Da li će biti neophodna i treća doza, očekuje se i ispituje se primena treće doze za primenu svih ovih vakcina koje su kod nas dostupne. I proizvođač „Fajzer“ i „sputnjik V“ i Sinofarm ispituju mogućnost primenu treće doze u kraćem ili dužem roku“.

Ona je navela da su došli do podataka da vakcine nove tehnologije: „Fajzer“, „AstraZeneka“ i „sputnjik“ daju brži odgovor i daju jači imuni odgovor antitela.

„Sinofarm vakcina je blaža vakcina, koja daje i blaži odgovor, ali pruža veliki nivo zaštite posebno kod mlađih osoba, kazala je Gnjatović.

S. Aleksić (izvor: covid19.rs / RTS / Tanjug / N1 / Nova.rs)

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar