Planinarenje i istorija: Severnim obodom Niša kroz epohe

Pravi primer partnerstva lokalne samouprave i planinarskih sportskih udruženja su programi Planinarskog društva “Preslap”, koje finansijski podržava Grad Niš. Nisu to, ovoga puta, najveći sportski poduhvati, kakve na najvišim vrhovima sveta ostvaruju članovi Planinarskog društva “Preslap”, već planinarsko-rekreativno-edukativne akcije u okolini Niša, na terenu, sasvim laganom za prelazak, ali na području gde se tokom izvođenja ovakvih akcija mogu održavati časovi istorije i geografije.

Zavidan deo bogate istorije grada Niša, od praistorije do savremenog doba, nalazi se na planinarsko-rekreativnoj trasi na severnom obodu Niša, na kojoj Planinarsko društvo “Preslap”, uz finansijsku podršku Grada Niša i logističku podršku Gradske opštine Crveni Krst, izvodi jednu od svojih akcija edukativnog tipa kojima se, inače pokriva dobar deo okoline Niša. Treća akcija na severnom obodu Niša izvedena je u nedelju, 26. septembra, po predivnom danu koji kao da je družinu vratio u leto, uz učešće 70-tak planinarki i planinara, građanki i građana.

Akcija je izvedena na trasi dugoj 16 kilometara, od Donjeg Matejevca, preko crkve Svete Petke, do spomenika na Čegru, zatim celom dužinom brda Vinik, do Podvinika, sela Hum, crkve Svetog Nikole u selu Hum, uzvišenja Humska čuka, sve do naselja Donji Komren, gde je akcija i okončana uz ručak i druženje. Zahvaljujući meštanima Donjeg Matejevca, po prvi put je za planinare bila i otvorena crkva Svete Petke, te su se na kvalitetniji način upoznali i sa njenom istorijom.

Beseda o boju na Čegru održana je kod spomenika srpskim junacima iz Prvog srspkog ustanka.

Istoričari vole da kažu, da “brdo Vinik čuva ključeve istorijskih tajni grada Niša”. Na Viniku, za družinu je obrađena i antičku istoriju Niša, i period srednjeg veka i tursku okupaciju i oslobodilački poduhvat Srbije 1877/78. godine. Na Viniku je družina obišla i mesta gde su postojale tri od četiri turske tabije, kao i izvanredan vidikovac ka Nišu, na južnoj strani Vinika, gde su nekada, još u rimsko doba, pripadnici vlastele gradili svoje vile i sadili vinovu lozu.

Mesto koje je najviše zaokupilo pažnju na Viniku bili su ostaci izlaza iz laguma, koji su izgrađeni još u rimsko doba, a vodili su od tvrđave i gradskog polja, do Vinika. Beseda je ovde usledila i o čuvenom baronu Nikoli Doksatu de Morezu, generalu u vojsci Austrije, najpoznatijem graditelju laguma podno Beograda i inženjeru koji je dogradio i lagume podno Niša. U boju na Čegru, kroz ove lagume turska vojska je prebacila dodatne vojne snage i topove, što je potom uticalo i na konačan ishod boja.

Upravo kod ovih laguma, učinjen je i osvrt na periode razvoja Niša posle oslobođenja od turskog ropstva, kako se Niš razvijao za vreme dinastije Obrenovića, a šta se dešavalo za vreme dinastije Karađorđevića. Beseda je završena pominjanjem velikog Dragiše Cvetkovića, za vreme čijih mandata na mestu gradonačelnika Niša su i postavljeni temelji Niša kao evropskog grada, u pogledu urbanističkih planova, javnog gradskog prevoza, vodosnabdevanja, izgradnje ulica, izgradnje i obnove škola i bolnica, izgradnje spomenika, izgradnje nove zgrade Narodnog pozorišta…

U crkvi Svetog Nikole u selu Hum, družinu je dočekao otac Ivan Lilić, jerej, paroh humski, jedan od vodećih intelektualaca Niša, uz izvanrednu besedu o istoriji sela Hum i same crkve u Humu. Ovom prilikom, visokogorac Uglješa Đorić pristupio je hrišćanskoj veri, tako što je otac Ivan Lilić sproveo svetu tajnu krštenja Uglješe Đorića. U radosti je potom družina izašla i na obližnju Humsku čuku, gde je prigodna reč održana i o ovom arheološkom nalazištu, važnom i u evropskim okirima, gde su prva naselja izgrađena još pre 6000 godina, na prelazu iz mlađeg kamenog doba u starije bakarno doba.

Vodički tim akcije činili su Miroslav Dokman, Dragan Stevanović, Milorad Ignjatović – “Mića Slovenac” i visokogorac Uglješa Đorić. Istorijska predavanja održao je Miroslav Dokman. I na ovoj akciji, istaknuta je zastava Grada Niša, ali ne bilo koja, zastava, već upravo ona koju su visokogorci Planinarskog društva “Preslap” pre više godina dobili od gradskog rukovodstva Niša uspevali da je iznesu na najviše vrhove sveta: dva puta na Elbrusu, dva puta na Fudžiju, jednom na Mon Blanu i jednom na Akonkagvi.

Partnerstvo Planinarskog društva “Preslap” i Grada Niša izvanredno se odvija. Grad Niš, koji svi njegovi građani, a naročito poslenici javne reči i javne uprave, grade tako da bude moderan evropski grad, osnovni je zadatak. Niš kao riznicu istorije Evrope, nešto je što svi neguju i predstavljaju svuda i na svakom koraku.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap” Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar