Praznik na planini Seličevici: Zajedničkim snagama do istog cilja

Slavna istorija Niša na planinarskoj akciji, besede, časovi o prirodi, neizmerna ljubav prema gradu Nišu!!! Još jedan podvig Planinarskog društva “Preslap” u organizaciji planinarsko-rekreativno-edukativnih akcija odigrao se u nedelju, 31. oktobra na trećem usponu na planinu Seličevicu u čast oslobodilaca Niša. Zlatne stranice istorije ispisuju se i organizovanjem ovakvih manifestacija. Bio je ovo veličanstven dan, praznični dan na planini Seličevici! Akcija na planini u neposrednoj blizini Niša, južno od grada, ali i planini koja razdvaja Nišku kotlinu, Južnomoravsku kotlinu i Zaplanje, je održana uz podršku Gradske opštine Palilula, Udruženja ugostiteljskih i turističkih poslenika Niš i Osnovne škole “Branko Radičević” Gabrovac.

Zajedničkim snagama do istog cilja! Seličevica je naša obaveza, šansa i mogućnost!

Više od 150-oro planinarki i planinara iz Niša, Jagodine, Leskovca, Donjeg Dušnika, Bele Palanke, Gadžinog Hana i Grkinje, hodalo je stazama i putevima oslobodilaca Niša iz 1878. godine, 1918. godine i 1944. godine, tamo odakle je sloboda dolazila u Niš, tamo gde su junaci otvorili vrata večnosti.

Učesnike akcije je, kod stadiona na Delijskom visu, pozdravio predsednik Gradske opštine Palilula Bratislav Vučković i najavio snažniju podršku ovakvim manifestacijama i snažnu incijativu za boljom promocijom Seličevice, uređenjem staza, izgradnjom objekata koji bi služili ljubiteljima prirode i za aktivni odmor. Još jedan trenutak, koji će se pamtiti zauvek, jeste i dolazak Nikoline Dabić i Berislava Trajkovića, i njihovih dvomesečnih kćeri bliznakinja Veronike i Simone. Srećna porodica pozdravila je učesnike akcije na otvaranju akcije, i svi su želeli da se fotografišu sa najmlađim registrovanim planinarkama u Srbiji. Pamti ovo Planinarsko društvo “Preslap”, kao što pamti sve velike podvige učinjene zajeedno sa Berislavom Trajkovićem. Planinarski praznik u selu Vrmdža kod Sokobanje je nešto najlepše što su planinarskom svetu podarili ovi veliki prijatelji i uspešni saradnici.

Zapaženo je bilo i učešće dece na ovoj akciji, a zaslužan za to je profesor istorije Vojin Nikitović, koji je animirao učenike i roditelje iz Osnovne škole “Radoje Domanović”.

Vodički tim akcije, koji su činili Miroslav Dokman, Vladimir Mitrović, Dragan Stevanović i visokogorac Uglješa Đorić, potom je poveo družinu preko Delijskog visa, u pravcu sela Vukmanovo. Na ovoj prvoj, sasvim laganoj etapi, održana su i predavanja o geografiji Seličevice, o utvrđenju Koprijan i o oslobođenju Niša od turskog ropstva, koje je konačno usledilo 11. januara 1878. godine. U selu Vukmanovo, održano je i predavanje o oslobođenju Niša u prvom svetskom ratu, oktobra 1918. godine, sa konačnim oslobođenjem 12. oktobra 1918. godine. Od sela Vukmanovo, ka vrhu Ibrovica ili Velika Tumba, koji je visok 903 metara nadmorske visine i najviša je tačka Seličevice, družina se kretala širokim, šumskim putem, kojim se neprestano, a lagano penje. Od Vukmanova se, po ranijem dogovoru, akciji pridružila i novinarska ekipa TV “Kopenikus”, sa ciljem da se o ovoj veličanstvenoj akciji napravi posebna emisija. Dosta je materijala snimljeno i o prirodnim lepotama Seličevice i samom toku akcije. Za TV “Kopernikus”, tim povodom, govorili su Sandra Jovanović, iz kovid tima Planinarskog društva “Preslap”, učenica Sara Petrović, ragbista Stevan Arsić, Marko Golubović, visokogorac Uglješa Đorić i Miroslav Dokman.

Za oko četiri i po sata laganog hoda, družina je izašla na vrh Ibrovica ili Velika Tumba, a tamo ih je dočekao Zoran Ilić iz sela Grkinja, sa svojom porodicom i prijateljima. Organizovano je posluženje čaja i kafe, a učesnike je pozdravio i Srđan Igić, direktor Turističke organizacije Gadžin Han. Lepu priču ispričao je Zoran Ilić o objektu na vrhu Seličevice, koji je sada, na žalost ruiniran, postoji inicijativa za njegovu obnovu, a tokom drugog svetskog rata služio je kao radio relejni centar nemačke vojske, za radio vezu prema severnoj Africi. Preci sadašnjih stanovnika Grkinje, bili su upošljeni u ovom objektu, i zato je selo Grkinja bilo spaseno i pošteđeno bilo kakvog zla tokom rata. Na vrhu Seličevice održana je i beseda o oslobođenju Niša 14. oktobra 1944. godine, kao i o nastanku pesme “Lili Marlen”.

Družina se sa Ibrovice ili Velike Tumbe, prilično brzo spustila kratkom deonicom do sela Berbatovo, gde su, u dvorištu Osnovne škole “Branko Radičević”, vredni predstavnici Udruženja ugostiteljskih i turističkih poslenika Niša pripremili ukusan ručak.

Planinarsko društvo “Preslap”, još snažnije, odlučnije i konkretnije će održavati partnerski odnos sa lokalnom samoupravom Grada Niša i sa gradskim opštinama Niša. Kao što je u razgovoru sa ekipom TV “Kopernikus” i zaključeno – ma koji od najvećih svetskih vrhova da osvojimo, vratićemo se u svoj grad, gde se moramo angažovati da budemo pravi primer mladima. Omladina Niša, ukoliko se ugleda na članove i prijatelje Planinarskog društva “Preslap” – ima se i na koga ugledati!

Miroslav Dokman

Foto: Planianrsko društvo “Preslap” Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar