Snažna preporuka u okolini Kraljeva: Planina Stolovi

Bajkovit dan na planini Stolovi, kod Kraljeva proživela je družina koju je predvodio visokogorac Uglješa Đorić na uspešnoj akciji Planinarskog društva “Preslap”, u nedelju, 19.juna. U družini je bilo 26-oro učesnika, a osim visokogorca Uglješe Đorića, kao glavnog vodiča akcije i planinarke Nađe Kujačić, zanimljivo je – svi ostali po prvi put su zakoračili na čudesne Stolove, te je ovaj dan dodatno začinjen otkrivanjem nepoznatog, nečega tako dalekog, a, u stvarim, tako bliskog. Znatiželja da se otkrije svaki detalj, ispunjena je i pretvorena u radost, u maltene dečiju igru. Sve se smenjivalo, kao na pozornici, ali ovoga puta na zelenoj pozornici, na travnatom tepihu, u gustoj šumi, na proplancima, vidikovcima, pašnjacima…na vrhu Usovica…na svakom mestu, u svakom času, na trasi dugoj 22 kilometara, na trasi koja je počela u selu Kamenica, na levoj obali reke Ribnice, a završila je u susednom, nešto južnijem selu Brezna.

To je i trasa manifestacije “Narisu u pohode”, koja se organizuje maja meseca svake godine, a sada je Planinasko društvo “Preslap” imalo viziju da se u Stolovima uživa u miru i tišini, bez gužve, i da se Stolovima dobrano upoznamo. Da Stolove zavolimo, da ponovo ovde dođemo.

Ali, Stolovi su tek jedna od mnogih planina koje okružuju grad Kraljevo, i ovde ćemo tek dolaziti, pohodićemo i Goč, i Željin, i Troglav, i Čemerno, i Ravnu planinu, i Studenu planinu…

Akcija je čak okončana i “trećim poluvremenom” na Goču, sa pogledom na vrhove Veliki Ljukten i Mali Ljukten, a buduću akciju na Goču, Planinarsko društvo “Preslap” već je trasiralo…Ali, pre “trećeg poluvremena”, ceo dan družina je provela je u čarobnom svetu visokogorca Uglješe Đorića, na stazama njegovog detinjstva.

Koliko su samo lepi Stolovi, vidi se i po tome što je na ovoj planini dovoljno ići širokom, makadamskim putem, skoro do završnom uspona na vrh Usovica, i opet će svi sadržaji biti vidljivi, sadržaji izdašni kao retko gde u ovom delu Evrope. Ovde makadamski put neće biti dosadan, naprotiv, sa svake tačke ovog puta otvaraju se vidici na okolne planine i na duboke doline, ili čak i na panoramu Kraljeva.

Još kada se akcija održi u doba godine kada sve buja od života, kada je zelenilo šuma i pašnjaka na vrhuncu, nije ni čudo što uspon traje dugo, predugo…sve ovo valja ovekovečiti i pogled na dolinu Ribnice, i selo Kamenica, koje sa visine izgleda kao selo u kakvoj alpskoj dolini, okruženo pašnjacima i padinama planina…i na sve planine kojima je Kraljevo okruženo, a koje se sa Stolova, koje u središtu ovog područja, ponajbolje vide i pogled na dolinu Ibra…

Tako se i prostiru Stolovi – sa zapada su oivičeni desnom obalom reke Ibar, sa istoka levom obalom reke Ribnice, koja je pritoka Ibra. Sa severa se Stolovi maltene spuštaju do Kraljeva, a na jugu Stolovi se završavaju na obalama Brezanske reke. Zapadno od Stolova nalazi se planina Čemerno, jugozapadno je Studena planina, istočno je Ravna planina, a južno je planina Radočelo. Jugoistočno od Stolova je planina Goč.

Na severnim padinama Stolova nalazi se manastir Žiča, podigut od strane Stefana Provenčanog. Vladari iz dinastije Nemanjića, svoju vladavinu upravo su otpočinjali u manatiru Žiča, što je ustanovio i sam ktitor Stefan Provenačni. Na zapadnim padinama Stolova, na obali Ibra su ostaci srednjevekovnog utvrđenja Maglič, koje je podignuto za vreme vladavine kralja Stefana Uroša Prvog, u prvoj polovini 13. veka i imalo je veliki strateški značaj za kontrolu puteva dolinana Ibra i Zapadne Morave. Ovime, planina Stolovi dobija i istorijsku važnost.

Konačno, pred vrhom Usovica, pred družinu su izašli i konji, koji se slobodno šetaju Stolovima, i po kojima je ova planina prepoznatljiva. Konji ovde prilaze ljudima i više nego slobodno…Pet i po sati trajao je uspon od Kamenice do Usovice.

Spuštanje sa Stolova pobudilo je čula i nagnalo sve u družini na nova uživanja. Prema selu Brezna, trasa za silazak u nekim delovima vodi preko beskerajnih, zelenih pašnjaka. U smiraj dana, u kasno nedeljno popodne, u zelenilu Stolova, niko iz družine nije izgledao iscpljeno, naprotiv, svi su delovali sveže. Ovako lepa planina, ovako zdrava priroda, samo će ojačati čoveka.


Portret visokogorca Uglješe Đorića: Nenad Aleksandrov

I kada još u tajne Stolova proniknemo kroz priče čoveka koji je ovim stazama hodao još u svom detinjstvu, a takav je visokogorac Uglješa Đorić, onda nema druge do svaki detalj zapamtiti, a svaki ovaj detalj jeste pozivnica da se u ovaj predo (ne)stvarne lepote iznova dolazi.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap” Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar