Preobraženje Gospodnje, preobražava se i gora i voda

Pravoslavni vernici koji se pridržavaju Julijanskog kalendara slave Preobraženje Gospodnje, veliki praznik posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svetlost, najavivši svoje potonje stradanje i slavu.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Veruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Preobraženje uvek pada u vreme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvek posna, obogaćena ribom i vinom.

U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i deli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.

Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mestima održavaju se vašari.

U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz letnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene.

Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vreme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promene u prirodi nastala je u narodu izreka: “Preobraženje je, preobražava se i gora i voda”.

Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače jer će plakati cele godine, a ni da ljudi ceo dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.

Veruje se da ako je na ovaj dan lepo vreme, sledeće godine neće biti dobra letina.

Izvor: FAR / RTS

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la
Bez komentara

Ostavi komentar