Iz štampe izašao roman “Legat” Alena Ranđelova

Iz štampe je ovih dana izašla knjiga prvenac mladog dimitrovgradskog književnika Alena Ranđelova pod nazivom “Legat”. Ovu knjigu izdala je Narodna biblioteka “Detko Petrov”, a urednik i lektor izdanja je Dragana Pešaković, urednica kulturno-javne i izdavačke delatnosti biblioteke. Autor korica ovog dela je grafička dizajnerka Milana Videnov Milanov, a fotografija Stefan Pavić i Ivo Tomov.

U specijalnoj izjavi za FAR autor knjige kaže da ovaj roman pripada žanru porodične drame sa elementima političkog trilera i da je knjiga napisana na moderan način.

“Ova knjiga je jedna velika avantura u koju sam se upustio prilično neočekivano. Meseci provedeni za računarom u pisanju svakog sledećeg pasusa učinili su da bolje upoznam sebe, naučim puno toga, ukrotim strahove i suprostavim im se. Vremenom je avantura postala način života, a život je lep samo kada imamo sa kim da ga delimo”, napisao je Alen Ranđelov o svojoj knjizi.

Recenziju romana radio je književnik i pisac Ratko Stavrov koji je, između ostalog, naglasio:

“Isti taj malo iskusniji čitalac složiće se i da je roman koji je pred nama više od nagoveštaja. Legat Alena Ranđelova ozbiljno je ostvarenje koje zaslužuje da mu čitalac već nakon par desetina strana pokloni svoje poverenje. A to poverenje postaje istinski izazov piscu. Treba verovati da će autor Legata takav izazov prihvatiti”.

“Moja prva knjiga nije samo lični uspeh. Ovaj roman je rezultat i timskog rada sa dimitrovgradskom bibliotekom, kojoj sam veoma zahvalan. Zahvaljujem se i urednici i lektoru Dragani Pešaković, dizajneru korica knjige Milani Videnov Milanov i profesoru srpskog jezika Ratku Stavrovu za recenziju i podršku. Ne bih se nikada usudio da pišem da nije bilo ljudi koji su verovali u mene. Najveća podrška ipak je bila moja verenica Miljana Pejčev bez koje nikada ne bih bio tu gde jesam. Hvala svima koji su doprineli da “Legat” postane stvarnost i pronađe put do srca čitalaca, što je svakom autoru najveći uspeh”, kazao je za FAR Alen Ranđelov.

Autor romana je rođen 1990. godine. Detinjstvo je proveo u Dimitrovgradu, gde je završio gimnaziju, a studirao je na Fakultetu Zaštita na radu na studijskom programu Zaštita životne sredine u Nišu. Obrazovanje je nakon toga nastavio na Šumarskom univerzitetu u Sofiji na smeru Ekologija i zaštita životne sredine. Pisanje mu predstavlja važan deo života i izvor energije i motivacije. Trenutno radi i živi u prestonici Bugarske.

Promocija knjige, kako kaže Ranđelov, biće održana početkom februara meseca naredne godine.

P. Videnov

Foto: Alen Ranđelov

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar