Odgajivači iz Pirotskog okruga traže hitne mere i smenu pomoćnika ministra poljoprivrede

Odgajivači autohtonih rasa sa područja Pirotskog okrugu uputili su zahtev Vladi Srbije za preduzimanje hitnih mera za očuvanje genetičkih resursa domaćih životinja i smenu pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U zahtevu stoji da je ovakav potez stočara usledio nakon više obraćanja nadležnom ministarstvu, kao i posle skupa koji je početkom aprila održan u Pirotu, na kome je prisustvovao i pomoćnik ministra Aleksandar Bogićević, a čija se smena zahteva.

Stočari navode da je opstanak mnogih kritično ugroženih autohtonih rasa domaćih životinja i porodica koje se bave njihovim uzgojem doveden u pitanje, a razlog za to je, kako kažu, činjenica da je veliki broj odgajivača usled propusta u radu Ministarstva poljoprivrede ostao bez podsticaja u 2021. i 2022. godini.

“Od podnetih 1.674 zahteva za podsticaje za očuvanje autohotnih rasa u 2021. godini, isplaćeno je svega 842. U 2022. godini nije ni objavljen javni poziv. Za 2023. godinu, Uredbom o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za očuvanje životinjskih genetičkih resursa planiran je iznos od 125 miliona dinara. Navedeni iznos je po našim procenama trećina neophodnog iznosa ako se uzme u obzir broj registrovanih držaoca autohotnih rasa, kao i broj tih životinja. Osim toga, podsticaji se dobijaju za one životinje i rase čiji držaoci prvi podnesu zahtev, bez ikakvih prioriteta u pogledu stepena ugroženosti rasa ili genetske čistoće”, navodi se u dopisu.

Proizvođači napominju da su podsticaji koje je država davala za autohtone rase bili značajan motiv za većinu gazdinstava da se opredele za uzgoj ovih životinja i da se ovo naročito odnosi na pozitivan trend od 2013. do 2020. godine kada se značajno povećao broj registrovanih odgajivača i populacije ugroženih rasa. Nažalost, kako piše u zahtevu, samo manji broj odgajivača uspeva da uzgoj autohtonih rasa podigne na samoodrživ nivo stavljajući ih u funkciju turizma, organske proizvodnje sa finalnim proizvodom ili plasirajući na tržište neki ekskluzivni proizvod, i još manji deo njih uzgoj autohtonih rasa doživljava kao hobi. Navodi se da značajan deo odgajivača uzgaja ove autohtone rase u rubnim područjima Srbije odakle ljudi i dalje odlaze, a te porodice zavise od takvih podsticaja.

“Očuvanje genetičkih resursa reguliše Zakon o podsticajima, Pravilnik o podsticajima za očuvanje životinjskih genetičkih resursa i Pravilnik o Listi genetskih rezervi domaćih životinja, načinu očuvanja genetskih rezervi domaćih životinja, kao i o Listi autohtonih rasa domaćih životinja i ugroženih autohtonih rasa. Zakon o stočarstvu određuje da se očuvanje biološke raznovrsnosti u stočarstvu izvodi u skladu sa Programom očuvanja biološke raznovrsnosti u stočarstvu. Taj program još uvek nije donet od strane ministra poljoprivrede, a njegovo donošenje je bilo predviđeno i Strategijom biološke raznovrsnosti Republike Srbije za period od 2011. do 2018. godine. Član 69 Zakona o stočarstvu glasi: Autohtone rase domaćih životinja su pod posebnom brigom države”, precizira se u dopisu.

Stočari su naglasili da su se više puta obraćali ministarki Jeleni Tanasković kako bi država i nadležno ministarstvo povelo više brige o očuvanju autohotnih rasa i da nikada nisu dobili odgovor.

Ističu da se poslednji pokušaj da probude interesovanje Ministarstva poljoprivrede za očuvanje autohtonih rasa desio 5. aprila kada je preko 40 odgajivača u Pirotu održalo skup na kome je prisustvovao i pomoćnik ministra Aleksandar Bogićević zadužen za Sektor za ruralni razvoj, pod kojim su i mere za očuvanje genetičkih resursa.

Tom prilikom je pomoćniku ministra predato pismo sa zahtevima odgajivača, a Aleksandar Bogićević je tada izjavio da će im odgovor biti dostavljen do 15. aprila. Međutim, kako kažu stočari, odgovor im do današnjeg dana nije dostavljen.

Zbog svega navedenog, a uzimajući u obzir neisplaćivanje podsticaja u 2021. i 2022. i planiranje nedovoljno sredstava u 2023; nepostojanje Programa očuvanja biološke raznovrsnosti u stočarstvu; dovođenje odgajivača autohotnih rasa u zabludu davanjem šturih informacija i neistinitih obećanja i nezadovoljavajući nivo stručnosti i odsustvo zalaganja za oblast očuvanja životinjskih genetičkih resursa/ autohotnih rasa, odgajivači iz Pirotskog okruga zahtevaju od Vlade Srbije da smeni Aleksandra Bogićevića sa dužnosti pomoćnika ministra.

U dopisu stočari zahtevaju od Vlade da naloži resornom ministarstvu da isplati neisplaćene podsticaje po osnovu zahteva za genetičke resurse za 2021. godinu i da pokrene proceduru za izmenu i dopunu Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu, kako bi se za očuvanje životinjskih genetičkih resursa u 2023. godini namenio iznos od 320 miliona dinara i da raspiše javni poziv za genetičke resurse za tekuću i 2022. godinu.

Takođe zahtevaju da se ukine princip odlučivanja, odnosno isplate zahteva po redosledu prispeća zahteva i “do utroška sredstava”, već da se prilikom razmatranja zahteva uzima u obzir i stepen ugroženosti rase za koju odgajivač konkuriše, kao i genetska analiza životinja.

U dopisu se traži da se izmene uslovi i ograniče podsticaji za muška grla uvođenjem uslova da su namenjena priplodu i da se donese Program očuvanja biološke raznovrsnosti u stočarstvu u čijoj bi izradi učestvovali SANU, univerziteti, naučni instituti, istaknuti stručnjaci, odgajivačke organizacije, odgajivači i druge zainteresovane strane.

“Uzimajući u obzir biološki, kulturno istorijski, ekonomski, ekološki i socijalni značaj autohtonih rasa naše zemlje, apelujemo na Vladu Republike Srbije da ove zahteve uzme u ozbiljno razmatranje i što je pre moguće interveniše kako bi se sprečilo osipanje broja domaćih životinja, nestanak ugroženih autohotnih rasa i gašenje gazdinstava koje se bave ovim vidom stočarstva”, stoji u zahtevu.

Zahtev koji je 24. aprila u Medija centru u Pirotu potpisalo tridesetak stočara iz Dimitrovgrada, Pirota, Bele Palanke i Babušnice dostavljen i predsedniku Srbije, Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Narodne skupštine i Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

P. Videnov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar