„Reke nećemo dati“, poručeno sa skupa u Toplom Dolu

Iz staroplaninskog sela Topli Dol, poslata je još jedna snažna poruka kojom je od vlasti zatraženo da zaustavi izgradnju malih hidroelektrana (MHE), ali i upozorenje da će staroplaninci svoje reke braniti i odbraniti.

Pokret “Odbranimo reke Stare planine” i Savez mesnih zajednica Stare planine organizovali su 14. aprila veliko protestno okupljanje za očuvanje reka Stare planine pod nazivom “Reku vam ne damo”.

Selo Topli Dol, u podnožju Midžora, sa svojih 25 stalnih stanovnika, juče je ugostilo preko 700 gostiju koji su iz Pirota, Knjaževca, Babušnice, Dimitrovgrada, Zaječara, Niša, Beograda, Paraćina i drugih krajeva Srbije, došli da iskažu podršku očuvanju ne samo Toplodolske reke, već i svih ostalih reka u državi koje su ugrožene procesom izgradnje MHE.

Neposredno pre održavanja samog skupa, grupa staroplaninaca je u Manastiru Temska položila zakletvu kojom se obavezala da će čuvati reke za svoja pokoljenja.

This image has an empty alt attribute; its file name is 269-1024x683.jpg

Skup je simbolično počeo u 11:55. Okupljenima su se na početku obratili Minja Nikolić iz Temske, Božidar Cvetković u ime MZ Topli Dol i Nebojša Ilić, predsednik Saveza mesnih zajednica Stare planine koji je investitorima u MHE poručio da ne dolaze, a vlastima uputio poruku: “Gospodo, obuzdajte bahate investitore, šta će narod kada mu oduzmu i reke? Spremni smo da stanemo pred mašinama investitora. Borićemo se, ginućemo, ali reke nećemo dati”.

Aleksandar Panić, jedan od osnivača pokreta ORSP, poručio je okupljenima da u vreme kada Srbiji nedostaje stožer oko koga ljudi treba da se okupe, upravo inicijativa za odbranu reka predstavlja pravi primer kako narod treba da se ponaša i konstatovao da narod niko nije pitao da li želi MHE.

Dušan Mitić, odbornik u Skupštini grada Pirota, kritikujući ponašanje političara poručio je: “Političari nakon pobede na izborima misle da reke postaju njihove, ali reke Srbije i reke Pirota nisu ni Vasićeve ni Vučićeve, ni bivšeg ni sadašnjeg režima. Reke Srbije su reke naših potomaka. Mi nećemo odustati, pozivam vlast da se urazumi i da se ne igra sa strpljenjem naroda”.

This image has an empty alt attribute; its file name is 270-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 271-1024x683.jpg

Poruke protiv izgradnje MHE saopštila su još dva odbornika grada Pirota, Dr Žarko Todorović koji je poručio ne postoji dozvola naroda za izgradnju MHE i Zoran Stojanović koji je ukazao da je zahvaljujući planovima za izgradnju MHE zaustavljen razvoj ovog područja i kao primer naveo nekoliko putnih pravaca koji i dalje nisu realizovani.

Okupljenima se obratio i učitelj Dušan Živković koji je proveo deo mladosti u Toplom Dolu, kao i docent dr Danijela Milovanović Rodić sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja je istakla da je namera izgradnje tolikog broja MHE potpuno besmislen projekat koji narušava kvalitet života ljudi u selima i uništava reke kao resurs za razvoj tih sela i u svojstvu arhitekte i urbaniste dodala: “Reke su okosnice života, a svako naselje kroz istoriju imalo je tri osnovna dela: reke, svetilište i prostor za život ljudi”. Svoje obraćanje je završila porukom staroplanincima da su time što su imali hrabrosti da ustanu i istupe postali velika inspiracija za ostatak Srbije.

This image has an empty alt attribute; its file name is 272-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 273-1024x683.jpg

Aleksandar Jovanović Ćuta, jedan od osnivača pokreta ORSP, ukazao je na neuspele pokušaje da se organizuju sastanci sa ministrom u Vladi Srbije Zoranom Mihajlović, gradonačelnikom Pirota Vladanom Vasićem, kao i sa predsednikom države Aleksandrom Vučićem, a zatim se osvrnuo na ulogu banaka u Srbiji koje finansiraju projekte izgradnje MHE i posebno označio Evropsku banku za obnovu i razvoj koja zajedno sa ostalima “stoji iza sahrane naših reka”. Pomenuta banka se u izveštaju CEE Bankwatch Network navodi kao finansijer izgradnje mnogih MHE u nekoliko država Balkana. Jovanović je takođe poručio bankarskom sektoru koji finansira izgradnju derivacionih MHE da će kroz dve nedelje biti organizovan protest ispred centrale Unicredit banke u Beogradu kojoj se prebacuje da je investitoru u MHE u selu Rakita, opština Babušnica, dala kredit za izgradnju MHE na osnovu hipoteke na celu reku, kao i delove imanja meštana. Jovanović je posebno apelovao na meštane i ostale da nakon proslave 1. maja ne dozvole da se u reku baci gomila đubreta.

This image has an empty alt attribute; its file name is 274-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 275-1024x683.jpg

Skupu su se pred kraj obratili predstavnici inicijativa za odbranu reka iz Knjaževca (Gornja Kamenica), Paraćin (“Odbranimo Grzu”) i Desimir Stojanov, predsednik MZ Rakita koji je prisutne obavestio da investitor Goran Belić i dalje, uprkos nalogu inspektora za zaštitu životne sredine da izvadi deo cevovoda, izvodi radove na vodozahvatu u Rakiti, a zatim upozorio da je moguće pogoršanje situacije u Rakiti.

Uprkos činjenici da je problem izgradnje derivacionih MHE podigao na noge značajan deo naučne i stručne javnosti, ali i mnogobrojne seoske zajednice, i dalje nema odgovora na zahteve pokreta ORSP i Saveza mesnih zajednica Stare planine koji su u nekoliko navrata upućivani vrhu vlasti na republičkom i lokalnom nivou. I dok se ministar Trivan javno deklariše protiv izgradnje MHE samo u zaštićenim prirodnim područjima, izmene Zakona o zaštiti prirode kojim treba da se ograniči ekspanzija MHE u Srbiji nisu na vidiku, a Vlada Srbije iz budžeta nastavlja da izdvaja podsticaje investitorima u vidu naknada za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Sergej Ivanov

Foto: Stefan Pavić

Написал/ла

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Без коментар

Оставете коментар