a
 

Ambasador Bugarske u Srbiji Radko Vlajkov na RTS-u: Važno je da imamo zajedničke napore u ostvarivanju manjinskih prava

   Povodom desetogodišnjice od ulaska Bugarske u Evropsku uniju, ambasador Republike Bugarske u Srbiji Radko Vlajkov gostovao je na RTS-u u emisiji „Tako stoje stvari“, čiji je urednik i voditelj Zoran Stanojević.

   Tom prilikom na pitanje voditelja da li je Bugarkoj kao državi bolje posle 10 godina u Evropskoj uniji, Vlajkov je rekao:

   „Naravno da nam je bolje. Kada smo počeli sa reformama 1989. godine imali smo ogromnu razliku u životnom standardu i privredi između Bugarske i zemalja Zapadne Evrope. Vremenom ta razlika je bivala sve manja i manja. Sada posle 10 godina punopravnog članstva u EU razlike između Bugarske i drugih zemalja Evropske unije su male, gotovo da i ne postoje. Bugarska je za ovih 10 godina iz različitih fondova povukla 8 milijardi evra, pre svega za modernizaciju infrastrukture. Imamo mnogo stranih investicija. Svakodnevni život se dosta promenio na veoma pozitivan način“.

   Vlajkov je istakao da su odnosi između Srbije i Bugarske veoma dobri. Bitno je da obe zemlje teže zajedničkim interesima i konkretnim projektima. Jedan od zajedničkih projekata između dveju zemalja je i Memorandum o razumevanju za izgradnju gasnog interkonektora, koji je potpisan 19. januara ove godine. Bugarska je za tu namenu izdvojila 45 miliona evra. Što se tiče evrointegracija, Bugarska aktuelno podržava evrointegracije Srbije i želi da pruži pomoć na putu ka reformama, jer se pre nekoliko godina nalazila u sličnoj situaciji.

   O položaju bugarske manjine u Srbiji Vlajkov je naglasio:

   “Pitanje bugarske manjine u Srbiji je tradicionalno veoma osetljivo. I za nas u Bugarskoj i za Bugare ovde. Dozvolite mi nekoliko komentara jer je nama ovo veoma važno pitanje. Prvo – i Bugarska, i Srbija duguju bugarskoj manjini u Srbiji. Ne govorim o sadašnjem vremenu. Govorim o decenijama unazad. Prava manjine nisu bila garantovana decenijama unazad.

   Sada je potpuno drugačije i ovo je praktično nova situacija za našu i druge manjine u Srbiji. Samim tim je to novost i u našim odnosima. Važno je da imamo zajedničke napore u ostvarivanju manjinskih prava. Bugarska očekuje da po tom pitanju progres bude vidljiv i stabilan. Poslednjih meseci i godina imamo vrlo pozitivne znake. Siguran sam da su evrointegracije Srbije i pregovarački proces doprineli tome.

   Sada je pristup drugačiji i mi smo optimisti. Evo nekih primera. Recimo na mom prvom susretu sa prvim potpredsednikom vlade i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, dobio sam od njega osam novih udžbenika za đake na bugarskom.

   Prethodni udžbenici su bili iz 1984/85, dakle 32 godine. I sada imamo ove. To je vidljiv napredak. Ivica Dačić me je uverio, a ja mu verujem jer je ozbiljan političar, da će do kraja ove školske godine taj problem biti potpuno rešen.

   Potpisan je aneks između predstavnika manjine i ministra prosvete Šarčevića za ostatak knjiga i ja sam tu optimista. Još jedna stvar. Mi ne tražimo posebna prava za svoju manjinu ovde. Mi želimo ista prava kakva imaju i drugi građani i manjine.

   U obrazovanju, religiji, kulturi, informisanju na svom jeziku. Zato sam optimista. I ako vas zanima šta je ostalo, a važno je da bi se nastavilo sa ovim evropskim pristupom, ne samo za nas već i za druge zainteresovane manjine, to je da se finansiraju mediji na jezicima manjina. Takvi planovi postoje u Srbiji. To bi zaista bilo važno, pokazalo bi taj pozitivan pristup. Primetna je promena u odnosu od pre nekoliko decenija i danas, i to je taj evropski pristup.

  A. Todorov (Izvor RTS)

Foto: Ambasada R. Bugarske u Beogradu

 

Написал/ла

Александър Тодоров е роден през 1984 година в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград. Още от гимназиалните дни проявява интерес към журналистиката, предимно в областта на спортната журналистика. Завършил е Факултет по славянски филологии (специалност българска филология ) - Софийски Университет „Св. Климент Охридски“. В рамките на програмата по професионална практика в периода 2012-2013 година, работи като журналист, водещ и преводач в радио-телевизия Цариброд в Димитровград, където получава основни знания в областта на радио и телевизионна журналистика. В Народната библиотека “Детко Петров“ в Димитровград като филолог е ангажиран върху работата на инвентаризацията на библиотечния материал. Пише статии и се занимава с преводаческа дейност. Специални интереси: литература, спорт, култура, филм, опазване на околната среда, селско стопанство, трансгранично сътрудничество.

Без коментар

Оставете коментар