a
 

Bugarska, primer dobro iskorišćenog turističkog potencijala

Nekada poznata po ružinom ulju, crnomorskim letovalištima i interesantnim gradova, Bugarska poslednjih godina beleži izuzetne turističke rezultate. Prošle godine posetilo je 9,3 miliona stranih gostiju, a udeo od turizma narastao je na gotovo 12 procenata bruto-nacionalnog dohodka.

Što je tako zaslužni su Bog, koji joj je ostavio lepu prirodu i impozantno kulturno nasleđe, ali i čovek koji se trudi da sve to iskoristi, pa je turizam u Bugarskoj strateško opredeljenje, koje je u poslednje tri godine donelo porast broja gostiju od 8 do 10 procenata godišnje.

This image has an empty alt attribute; its file name is 467-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 468-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 469-680x1024.jpg

Za to postoje i dobri razlozi, jer Bugarska na svom tlu baštini 40 hiljada arheoloških nalaza, pa je po tome odmah posle Italije i Grčke, ima preko 1600 termo-mineralnih izvora, što je stavlja na drugo mesto u Evropi posle Islanda, koristi za turizam 40 planina, ima lepu peskovitu obalu mora sa gradovima koji imaju tradiciju još od Pontske kolonizacije, ima 12 vinskih ruta, sela koja su zadržala svoj oblik često još od 18 veka.

This image has an empty alt attribute; its file name is 470-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 471-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 472-1024x680.jpg

Ove godine ima i Plovdiv, evropsku prestonicu kulture, ali sve to ne bi bilo dovoljno da Bugarska nije u permanetnoj turstičkoj kampanji za koju koristi internet, svoje i svetske medije, turističke agancije, sajmove kao u ovom sličaju, ali u prvom redu goste koji je posete, jer zna da su oni najsigurniji glasnici turističke propagande.

Među njima prošle godine je bilo i dosta turista iz Srbije, koji su nešto više od 420. 000 poseta, osmi po brojnosti među stranim gostima. Analize pokazuju da je njima bila interesantna gotovo cela turistička ponuda Bugarske. Od mora preko banja i planina, do kulturnog turizma.

This image has an empty alt attribute; its file name is 473-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 474.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 475-1024x680.jpg

Delom i zbog toga, Bugarska promoviše ideju Balkanske turističke rute, koja bi sem zemalja Zapadnog Balkana obuhvatala i Tursku, a zajednički imentilji bili bi lokaliteti pod zaštitom UNESKO-a.

Ove godine Bugarska će u novu turističku sezonu krenuti bogatija sa Plovdivom, jednom od dve evropske prestonice kulture i jednim od najstarijh gradova zapadne civilizacije, ali i saznanjem da se i na turstičkom tržištu treba objedinajavati i koristiti iskustva drugih. Delom zbog toga je i potpisan memorandum o saradnji u turizmu sa Srbijom.

This image has an empty alt attribute; its file name is 476-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 477.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 478-1024x680.jpg

Inače, Bugarska je zemla partner 41. Međunarodnog sajma turizma u Beogradu, koji traje do 24. februara. Svoje turističke vrednosti predstavila je na udarnom mestu u hali 1 i štandu veličine 120 metra kvadratnih.

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Petar Aleksić

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар