Prosečni prihodi u Srbiji manji od prosečnih izdataka

Svi prosečni mesečni prihodi u domaćinstvima u Srbiji i u novcu i naturi bili su u četvrtom kvartalu prošle godine 65.790 dinara, što je za 200 dinara manje od prosečnih izdataka, koji su iznosili 66.011 dinara, proizilazi iz saopštenja Republičkog zavoda za statistiku. Najviše se troši za hranu – više od trećine izdataka. Zdravlje je na začelju sa oko četiri procenta.

U informaciji stoji da su prihodi povećani za 3,3% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Republički zavod, takođe, daje specifikaciju prihoda i navodi da najveći udeo u njima i u novcu i u naturi imaju prihodi iz redovnog radnog odnosa – 48,8%, zatim penzije – 32,3%, pa prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova – 5,1%, zatim naturalna potrošnja – 3,4%, prihodi van redovnog radnog odnosa – 2,9%, primanja od socijalnog osiguranja – 2,6%, ostala primanja – 2,5% i na kraju sa 2,4% prihodi iz ostalih izvora.

This image has an empty alt attribute; its file name is 464-1-1024x683.jpg

O izdacima za ličnu potrošnju domaćinstava, u četvrtom kvartalu 2018. godine, stoji da su iznosili su 66.011 dinara i da su viši su za 3,0% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, ali se ne kaže da je to za 200 dinara više od proseka prihoda.

Najveći udeo u ličnoj potrošnji domaćinstava čine izdaci za hranu i bezalkoholna pića – 34,4% i za stanovanje, vodu, el. energiju, gas i ostala goriva – 17,5%. Slede izdaci za transport – 9,2%, za ostale lične predmete i ostale usluge – 5,8%, za komunikacije – 5,2%, za rekreaciju i kulturu – 5,2%, za odeću i obuću – 5,1%, za alkoholna pića i duvan – 4,9%, za zdravlje – 4,2%, za opremu za stan i tekuće održavanje – 4,2% i 4,3% čine izdaci za ostale grupe lične potrošnje, navodi Republički zavod za statistiku.

Anketa je urađena na uzorku od 1.578 domaćinstava

Slobodan Aleksić, Beograd (Izvor: stat.gov.rs)

Foto: Stefan Pavić

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар