Srbija pala za 14 mesta na lestvici medijskih sloboda

Srbija je pala za 14 mesta na Svetskom indeksu medijskih sloboda za 2019. godinu, saopštila je organizacija Reporteri bez granica i sada se nalazi na 90 mestu od 180 zemalja. Najbolje stanje je u medijima u Norveškoj, a najgore u Turkemnistanu pa u Severnoj Koreji. Među zemljama EU najgore je novinarima u Bugarskoj.
Raste broj napada na medije u Srbiji, uključujući pretnje smrću, a sve češće su i zapaljive izjave zvaničnika usmerene protiv novinara, piše u izveštaju za 2019. godinu, uz upozorenje da su mnogi napadi na novinare ostali neistraženi i nerešeni, a počinioci nisu kažnjeni.
U izveštaju se ukazuje i na veze između političara i medija, činjenicu da vlasti tolerišu lažne vesti i nedostatak pluralizma kao razloge za zabrinutost, navodi N1.
Autori izveštaja su naveli primer podmetanja požara u kući novinara Milana Jovanovića koji je pisao o korupciju na lokalnom nivou.
Inače, u odnosu na 2016. Srbija je pala za čak 31 mesto – sa 59. na 90 i time se našla u grupi država sa vidljivim problemima u pogledu medijskih sloboda, piše Cenzolovka.
Od evropskih država, tako veliki pad beleži još i Mađarska, koja je sa 73. sada na 87. mestu.
Norveška je treću godinu zaredom svetski lider u pogledu stanja medijskih sloboda, dok je na drugo mesto dospela Finska.
Među članicama EU najgore 111. mesto, kao i lane zauzima Bugarska, jer su u toj zemlji novinari meta i organizovanog kriminala i vlasti.
Sjedinjene Države su takođe pale su za tri mesta (sa 45. na 48. mesto), što je rezultat rastućeg neprijateljskog okruženja prema novinarima.
Na začelju je došlo do smene, jer je od 180 zemalja po stanju medijskih sloboda sada Turkenistan, koji poslednje mesto preuzeo od Severne Koreje.

Slobodan Aleksić, Beograd (izvori: N1 i Cenzolovka)

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар