Uskoro evropska efikasnost na srpskim carinarnicama

Od septembra Srbija postepeno prelazi na automatozovanu ili elektronsku naplatu uvozno-izvoznih carinskih dažbina, a kompletan postupak automatizacije biće završen do kraja 2023. godine.

U tu svrhu Evropska unija je već izdvojila milion i po evra iz svojih predpristupnih fondova, stoji na sajtu Uprave carina.

Ta novina će ne samo smanjiti troškove nego će, kako se očekuje, povećati konkuretnost domaće robei, još više privuči strane investiture i višestruko ubrzati povraćaj PDV-a, smatraju u Upravi carina.

Kako će to izgledati u praksi najbolje ilustruje izjava Miloša Tomića, direktora Uprave carina data “Blicu”, u kojoj Tomić kaže da je kod nas za svako carinjenje potrebno najmanje 10 papira, te da se samo na Terminalu Beograd obradi više od hiljadu deklaracija dnevno, za šta je potrebno i mnogo vremena i mnogo ljudi, dok u luci Roterdam istovremeno, samo šest carinika ocarini 36. 000 kontejnera.

Osim toga će se ostavriti velike uštede u novcu i svesti na minimum direktan konatkt carinika sa uvoznicima ili uvoznicima, pa će se povećati i nepristasnost, dodaje Tomić.

On podseća da je Carina pre tri godine automatizovala tranzit, tako da roba iz EU, EFTE, Makedonije i Turske prolazi kroz Srbiju samo na osnovu eletronske deklaracije, pa su se i zato kamioni iz Turske na putu ka EU ili povratku za Tursku vratili sa rumunskih na puteve Srbije.

Tomić ističe da će Srbija postati punopravni član evropskog carinskog prostora, tek kad potpuno automatizuje svoje poslovanje, a koliko je to veliki posao pred Upravom carine najbolje pokazuje podatak da se od sviih sredstava u budžetu, skoro polovina, ili 49 odsto, ostvari upravo na Carini.

 Slobodan Aleksić, Beograd (Izvor: Blic / Uprava carina Republike Srbije)

Foto: Arhiva FAR-a

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар