Svetski dan slobode medija i borba za demokratiju

Koalicija za slobodu medija poziva građanke i građane Srbije da podrže novinarske i medijske profesionalce i pruže otpor gušenju medijskih sloboda kako bi zaštitili i svoja građanska prava i slobode.

“Na Svetski dan slobode medija 3. maja upozoravamo javnost da gušenje slobodnih medija u Srbiji, te stalna izloženost pritiscima, pretnjama i javnom ličnu novinara koji rade u javnom interesu – predstavljaju ozbiljnu pretnju za slobodu svakog pojedinca. Posledice dugogodišnjeg urušavanja medijskih sloboda već živimo, i one se ogledaju u tabloidizaciji javnog govora, normalizaciji nasilja i govora mržnje, propagandističkom informisanju koje sužava izborna prava građana, ali i u degradaciji zdravstvenog i obrazovnog sistema, prava radnika, te ugrožavanju bezbednosti građana”, navodi se u saopštenju.

U Koaliciji kažu da sistemsko uništavanje temeljnih demokratskih vrednosti na kojima počivaju savremena civilizovana društva može zaustaviti samo otpor građana.

Napominju da nametanje jednoumlja umesto demokratske participacije građana, pravila jačega umesto vladavine prava, propaganda umesto informisanja u interesu javnosti… moguće je samo ukoliko kao društvo to dozvolimo i ističu:

“Promoteri nasilja danas otvoreno pozivaju na linč novinara i svih onih koji se usude da slobodno misle. Ako se građani tome ne suprotstave, sutra stvarno neće biti nikog da izvesti o tome kad zakucaju na njihova vrata. Zato se borba za slobodne medije tiče svih nas. Od tog odgovora građana zavisi da li će društvo odabrati slobodu ili podaništvo”.

Koalicija za slobodu medija apeluje na građane da se odupru normalizaciji nasilja i ne dozvole da svoju slobodu i svoje pravo na demokratske institucije potčine interesima političkih siledžija.

SafeJournalists mreža, povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, poziva javnost da podrži novinarke i novinare koji profesionalno obavljaju svoj posao i pruži otpor gušenju medijskih sloboda, jer bez slobodnih medija nema demokratije.

“Podsećamo da su novinari izloženi različitim pritiscima, pretnjama pa i kampanjama blaćenja. Oni koji žele da ukinu slobodu mišljenja i izražavanja danas otvoreno pozivaju na linč novinara i svih drugih koji ne misle poput njih. Novinari se dugo suprotstavljaju tome, ali neophodna je široka podrška javnosti i zajednička borba za slobodne medije. Novinari treba da izveštavaju u interesu građana, a da bi svoj posao obavljali profesionalno neophodni su slobodni mediji. Zato nastavljamo borbu za pravo na informisanje i pozivamo građane da nam se pridruže tako što će podržati slobodno i profesionalno novinarstvo. Budući da veliki broj pretnji, pa čak i napada na novinare ostaje nekažnjeno, pozivamo institucije da efikasnije reaguju, da zaštite novinare, a sankcionišu nasilnike. Očigledno je da mnogi nasilnici ostaju van domašaja zakona, pa tako je i ove godine nastvaljen trend pretnji i napada na novinare i medije”. kaže se u saopštenju SafeJournalists.

U Severnoj Makedoniji od početka 2024. godine dogodila su se dva slučaja protiv jednog novinara, Furkana Saliua. Jedan je bio fizički napad od strane izvršiteljke, a drugi je privođenje od strane policije i pokretanje krivičnog postupka protiv njega, kako je zabeležilo Udruženje novinara Makedonije.

U Albaniji je zabeleženo 7 slučajeva napada na novinare i medije u ovoj godini. Novinar Ardit Hodža napadnut je od strane republičke garde u albanskom parlamentu. Novinar Isa Miziraj dobio je pretnje pute imejla. Pretnje je dobila i novinarka Klodiana Lala. Protiv novnarke Ole Ksame vođena je kampanja klevetanja od strane medija i javnih ličnosti. Premijer Albanije Edi Rama odbio je da odgovori na pitanje novinarke Ambrozie Mete i tom prilikom joj uputio uvredu i pokušao da je dodirne po obrazu. Redakcija Citizen Channel suočila se sa hakerskim napadima. Premijer Rama je pojedine albanske medije nazvao „kanalizacionim cevima“ u vezi sa istraživačkim programom RAI3.

U Crnoj Gori Sindikat medija Crne Gore registrovao je 9 slučajeva protiv novinara. U pitanju su napadi, pretnje i drugi incidenti. Četiri od strane zvaničnika, tri od političara i jedan od biznismena preko svoje firme, dva slučaja pretnji, jedan napad, jedna krivična prijava od strane drugog medija i jedna prijava policiji za otkrivanje izvora.

Na Kosovu je Udruženje novinara Kosova registrovalo takođe 9 slučajeva napada na novinare i medije. U dva slučaja novinarima je prećeno smrću, novinaru Korabu Redžepiju i redakciji KALLXO. Pored toga bilo je još pet slučajeva pretnji, vođena je kampanja ponižavanja novinarke Sarandi Ramaj i KTV-a. Novinar Lirim Mehmetaj je zastrašivan, kao i novinari medija QIKA, Lajmi. Net. Uvrede i pretnje upućene su i novinaru Loriku Gašiju. Portal Periskopit takođe je dobio pretnje. Dogodio se i jedan fizički napad na novinare portala Lajmi.net.

U Hrvatskoj je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zabeležilo 5 napada na novinare. To su bile dve pretnje novinarima, napad na Radio Rojc iz Pule, a prećeno je i medijima pa i HND-u.

U Bosni i Hercegovini, do kraja aprila ove godine Udruženje BH novinari registrovalo je 12 slučajeva prietnji, napada i drugih bezbednosnih rizika za novinare/ke i medijske profesionalce/ke. Posebno zabrinjava činjenica da je značajan deo pretnji dolazio od javnih zaničnika i osoba na važnim funkcijama u izvršnoj državnoj vlasti. Takođe, onlajn uznemiravanje i govor mržnje i dalje predstavljaju ozbiljnu pretnju slobodi izražavanja i slobodi medija, bez sveobuhvatnih zakonskih mera države za sankcionisanje cyber nasilja.

U Srbiji je zabeleženo najviše pretnji smrću i fizičkoj bezbednosti novinara, ukupno 32 slučaja. Bilo je 3 fizička napada, 1 napad na medije i udurženja i tri slučaja koji se vode kao ostale pretnje. Dakle, Nezavisno udruženje novinara Srbije zabeležilo je 39 slučaja pretnji i napada na novinare od januara do kraja aprila 2024. godine, stoji u saopštenju SafeJournalists mreže.

Svetski dan slobode medija 3. maj ustanovljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kao podsetnik vladama svih država da su dužne da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja zagarantovano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

P. Videnov (izvor: NUNS / Koaliciija za slobodu medija / SafeJournalists mreža)

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar