U Nišu održan okrugli sto o multikulturalnom svetu u kome živimo

Kulturna raznolikost predstavlja polaznu tačku za zajednički život i uključenje svih ljudi, temelj je života u multikulturalnom svetu i važan činilac razvoja svakog društva, zaključak je okruglog stola koji je na Međunarodni dan kulturne raznolikosti prvi put organizovalo Zavičajno udruženje Bugara “Caribrod” iz Niša u saradnji sa Savetom bugarske nacionalne manjine.

Na ovaj okrugli sto pozvane su bile gotovo sve brojnije nacionalne manjine koje žive u Nišu i imaju svoja udruženja: Slovenci, Makedonci, Hrvati, Romi, a dobri organizatori su bili Bugari – Emil Vacev ispred Saveta za bugarsku nacionalnu manjinu i Alen Aleksov, predsednik ZU “Caribrod”iz Niša

Učesnike okruglog stola pozdravio je opunomoćeni ministar generalnog konzula Republike Bugarske u Nišu, Nikolaj Kolev.

,,Multikulturalnost je moguća ovde u Nišu, potreban je osmeh i pozitivna energija. Verujem da možemo da stvorimo još puno pozitivnih stvari, da budemo primer za ceo region, da dajemo dobre, pozitivne signale kroz druženje i saradnju”, istakao je Kolev.

Predstavnik udruženja Hrvata ,,Široko” u Nišu, čitao je pesmu Tina Ujevića,  Emil Vacev predstavio je i najvažnije segmente srpske kulture, a učesnici su mogli čuti i poeziju na srpskom jeziku.

O slovenačkoj kulturi, tačnije Francetu Prešerenu, govorila je predstavnica naše Slovenske kulturne skupnosti ,,France Prešeren”, Olivera Sašek Radulović:

,,Slovenija je jedina zemlja na svetu koja kao nacionalni praznik slavi život i delo jednog pesnika. Prešeren je bio veliki zato što je pisao poeziju na svom, maternjem jeziku, u vreme kada je zvanični jezik bio nemački. Njegov Sonetni venec je i danas remek delo slovenačke poezije. Svakog 8. februara, na dan njegove smrti, najistaknutiji slovenački umetnici dobijaju prestižne nagrade koje nose Prešernovo ime, a u Srbiji se uz prigodan program, takođe, obeležava ovaj dan. Ove godine je centralna proslava Prešerenovog dana bila u Kovinu, prošle u Novom Sadu, a sledeće 2019. nadamo se da će biti u Nišu, jer naše društvo koji nosi njegovo slavno ime obeležava jubilej, 15 godina postojanja. Pozvani ste svi”, kazala je Sašek Radulović.

Ona je prisutne upoznala i sa Biltenom koje društvo, uz finansijsku pomoć Urada Vlade Republike Slovenije, štampa svake godine, a jedan primerak Biltena dobio je i domaćin skupa, Emil Vacev.

Pripremio Žiža Kostić, Niš

Foto: Žiža Kostić

Napisao/la

Живорад Жижа Костич е роден през 1955-та година в Парачин, но още от едногодишна възраст живее в Ниш, където завършва основно и средно икономическо училище, а по-късно и частен факултет (катедра Журналистика) в Института за следване „Екоман” Грачаница – Прищина. Работи в Нишка банка в Ниш и в отдела й в Белград, както и в Народния театър Ниш на длъжност „бизнес секретар“, след което се насочва към медиите и журналистиката. В местните телевизии в Ниш работи като ТВ оператор (Телевизия Стар 5) и завършва школата на BBC в организацията на ANEM. През 80-те години става член на Асоциация на журналистите в Сърбия и започва професионално да се занимава с медии в току-що сформираната Градска телевизия, по-известна като Нишка телевизия. Времето на бомбардировките над тогавашната Съюзна Република Югославия през 1999-та година оставя голяма следа върху кариерата му и е назначен за военен оператор на командата на трета армия. В разгара на НАТО бомбардировките заснема въздушните нападения над гр. Ниш, а много негови автентични записи от този период обиколиха света. През 2009-та година по покана на тогавашния ректор на Нишкия университет с неколцина колеги и университетски професори участва в създаването на първата интернет телевизия на един университет в Сърбия. Поради икономически причини този медиен проект не стартира, но се създава интернет телевизионен портал „Нуит”. Работи в Университета в Ниш като оператор и монтажист и отговаря за връзките с обществеността. Баща му е царибродчанин. С удоволствие приема поканата за сътрудничество с портал „Фар”, за който смята, че е мултимедиен двуезичен информатор със своевременно и обективно отразяване на събитията.

Bez komentara

Ostavi komentar