Dimitar Glavčev: Bolje te čuva dobar komšija, nego dobra ograda

Predsednik Skupštine Bugarske Dimitar Glavčev obratio se poslanicima Narodne Skupštine Srbije, članovima Vlade Srbije, diplomatskom koru, predstavnicima bugarske nacionalne manjine u Srbiji i medijima, govorom u skupštinskom domu, koji je počeo na srpskom jeziku i srpskom poslovicom;“ Bolje te čuva dobar komšija, nego dobra ograda“.

Istakavši biliskost srpskog i bugarskog naroda, on je najpre naveo jedan svetao primer saradnje i razumevanja i podsetio na Prvu bugarsku legiju od šesto junaka, formiranu u Beogradu uz pomoć Srbije 1862.  godine, iz koje su potekli najveći borci za bugarsko oslobođene od Turaka, među kojima su i Vasil Levski, Georgi Sava Rakovski i Ljuben Karavelov, od kojih Levski i Rakovski imaju spomenik u Tašmajdanskom parku u centru Beograda.

On je takođe izneo zadovoljstvo što je prvi Bugarin koji govori u srpskom parlamentu.

Govoreći o sadašnjem trenutku Glavčev je istakao da ga raduje usmerenje Srbije ka Evropskoj uniji i napori koja sadašnja vlada čini na tom putu, pogotovo ono što je učinjeno na planu primene evropskog zakonodavstva u pogledu zaštite nacionalnih manjina, među kojima je bugarska.

Ipak, dodao je Glavčev tu možemo još dosta toga da učinimo i sami, na osnovu onoga što nude naša zakonodavsta, a ne samo evropski propisi i svetske konvecije.

Glavčev se osvrnuo i na ekonomske prilike u pograničnim područjama i najavio za sledeći mesec veliki biznis forum u Nišu, čiji je osnovni cilj pospešivanje ekonomske saradnje i dovođenje investicija u pogranične oblasti. Od toga neće imati koristi samo Bosilegrad i Dimitrovgrad, kao opštine sa bugarskom većinom, nego i svi drugi koji žive na tim područjima, naveo je on.

Poslednji deo govora predsednik Skupšine Republike Bugarske  posvetio je bugarskom presedavanju Evropskom unijom koje počinje 1. Januara 2018. Godine.

Glavčev je to opisao kao sjajnu priliku da Srbija poveća brzinu na putu ka Evropi i rekao da će joj Bugarska u tome pružiti svu pomoć.

„Ako se zna da posle Bugarske na mesto predsevajućeg dolazi prvo Austrija, a zatim  Rumunija, zemlje koje takođe dobro poznaju i imaju razumevanja za Srbiju, onda je pred Srbijom jedan lep period u smeru evrointegracija“, rekao je  Glavčev.

Bugarski predsednik parlamanta je svoj govor završio citirajući maksimu – “Съединението прави силата“ (prevedeno na srpski Snaga je u ujedinjenju), pod kojom zaseda bugarski parlament i koja stoji nad ulazom  u njega.

Glavčev je to iskoristo da kaže da je i sa Evropskom unijom isto, jer se i nju, ulivaju i ujedinjuju mnoge zemlje, narodi, ekonomije, običaji, pa razlike, zajedno dajući novu snagu koja se zove Ujedinjena Evropa.

Dimitar Glavčev je na čelu bugarske parlamntrene delegacije, koja u Srbiji boravi tri dana. Pre govora u Skupštini Srbije on je razgovaro sa resornom koleginicom iz Srbije Majom Gojković,  a potom imao susrete sa potpredsednikom vlade i mistrom spoljnih poslova Srbije, Ivicom Dačićem i srpskom premijerkom Anom Brnabić.

Svoju posetu završiče sutra razgovorom sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom Srbije.

Slobodan Aleksić Ćosa, Beograd

Foto: parliament.bg/S. Aleksić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar