Danas se navršava 99 godina od potpisivanja Nejskog mirovnog ugovora. On je Bugarskoj nametnut nakon njenog poraza u Prvom svetskom ratu. 27. novembra 1919. u pariskom predgrađu Neji sir Sen potpisali su ga premijer Aleksandar Stambolijski i predstavnici pobedničkih sila.
Saglasno tom Ugovoru Bugarskoj su naložene teške reparacione obaveze u iznosu od 2 milijarde i 250 miliona zlatnih franaka. Pored toga, zemlja gubi teritorije na kojima živi kompaktno bugarsko stanovništvo. Van njenih granica ostaju zapadna Trakija (koja je dodeljena Grčkoj), južna Dobrudža (koja je uključena u teritoriju Rumunije) i „Zapadne Pokrajine“ (teritorije u granicama današnje istočne Srbije, koje su pripojene Jugoslaviji).
Bugarskoj je oduzeto ukupno 11.278 kv. km teritorije a 600 hiljada Bugara ostaje van granica svoje domovine. Na zahtev Grčke kao sastavni deo Ugovora priložena je tzv. Konvencija o dobrovoljnoj razmeni manjinskog stanovništva između dve susedne države, koju su kasnije atinske vlasti iskoristile za prisilno proterivanje bugarskog stanovništva iz njihovog zavičaja u zapadnoj Trakiji.
Opet saglasno Nejskom mirovnom ugovoru, vojna sila Bugarske je redukovana na minimum: kopnene snage uključuju plaćenu vojsku od 20.000 ljudi, žandarmerija je brojala 10.000 ljudi, a u sastavu pogranične straže bilo je 3.000 ljudi koji su bili zaduženi za zaštitu granica i očuvanje reda i mira. Bugarskoj je uskraćeno pravo da ima moderne vojne tehnologije, svoju mornaricu i vazduhoplovstvo.
Ugovor stupa na snagu 9. avgusta 1920. godine.
Izvor i foto: bnr.bg (autor: Manuel Savov)
Povezane vesti:
Екатерина Захариева поздрави сънародниците ни по света за Деня на Съединението
В Димитровград се проведе възпоменателна церемония по случай 145-та годишнина от гибелта на Васил Левски
Международен конгрес на световните цивилизации ще се проведе в София на 15-16 ноември
X-та юбилейна международна среща по туризъм в Пловдив
