Opština Babušnica i Odbranimo reke Stare planine o (ne)gradnji MHE na njenoj teritoriji

Na sastanku sa rukovodstvom opštine Babušnica načinjen je veliki pomak u saradnji našeg pokreta, usmerenog na odbranu reka od koncepta derivacionih mini-hidocentrala, sa ovom lokalnom samoupravom, objavio je „Pokret odbranimo reke Stare planine“ na svojoj fejsbuk stranici.

Tema razgovora su bili poništenje građevinske i upotrebne dozvole za MHE „Zvonce“ investitora Gorana Belića i poništenje svih drugih građevinskih dozvola za mini-hidrolektrane na teritoriji te opštine, jer su istekle, a na njima nisu započeti građevinski radovi, stoji u tekstu koji su posle četvoročasovnog susreta potpisali i predstavnici opštine, i predstavnici Pokreta, koji su u tom dokumentu navedeni kao neformalna grupa građana ORSP.

Komentarišući tu informaciju, predsednica opštine Babušnica Ivana Stojičić rekla je za FAR, da se kada je reč o MHE Zvonce čeka okončanje postupka u Ministarstvu građevinarstva za upotrebu dozvolu, kao i na Sudu i da će opština postupiti po odlukama tih institucija, jer je zakon na to obavezuje.

U istoj temi aktivista „Pokreta odbranimo reke Stare planine“, Aleksandar Jovanović Ćuta je kazao da otvoreno sumnja u osnov i zakonitost daljeg postupanja o MHE Zvonce. Po njemu jedino rešenje tog problema je rušenje tog objekta i vađenje cevi iz Rakitske reke.

S druge strane, on je za FAR rekao da je posle pune četiri godine počelo da se razgovara i da je to jedini način da se rešavaju i drugi problemii, iznevši stav, da je toga bilo ranije „mnogi od njih ne bi ni postojali“. Jovanović je podržao inicijativu opštine Bubušnica, koju je za FAR obrazložila njena predsednica Ivana StojIčić.

Ona je objasnila da je ta lokalna samouprava pokrenula inicijativu za brisanje iz Prostornog plana Babušnice svih građevinskih dozvola za podizanje malih hidrolektrana, jer im je istekao rok, a radovi na njima, odnosno tim lokacijama nisu počeli.

S. Aleksić

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar