Jagoda Zenga zengana, standard za industrijsku preradu

FAR prenosi tekst savetodavca Gorana Svetozarevića, PSSS “Pirot”
Jagoda je zeljasta voćna vrsta uzgajana i kultivisana još u antičkom periodu. Postoji više stotina sorti jagode koje se uzgajaju na svim kontinentima, osim na Antarktiku, u veoma različitim klimatskim i uzgajivačkim uslovima
Jagode su uz rane trešnje prvo prolećno voće, veoma cenjeno na našim prostorima i traženo od strane kupaca u sezoni. To je voćna vrsta koja najbrže dolazi u stanje punog roda i na taj način omogućava brz povrat uloženih sredstava. Jedino je voće koje nosi svoje semenke na površini – oko 200.

Baštenska jagoda, odnosno obična jagoda je hibridna vrsta koja pripada rodu Fragaria. Višegodišnja je biljka, međutim, najčešće je u proizvodnji 1-3 godine. Poreklo vodi od šumske jagode (Fragaria vesca) čija je selekcija krenula u XIV veku.

O jagodi kao posebnoj voćnoj vrsti može da se govori tek od šesnaestog veka kad se pojavljuju varijeteti značajno drugačiji od šumske jagode. Međutim do poboljšanja u selekciji dolazi kada je iz Severne Amerike doneta vrsta Fragaria virginiana, a i iz Čilea vrsta Fragaria chiloensis.

Mnoge sorte jagoda su dosta krupnije i čvršće zbog genetskog potencijala, primenjenih agrotehničkih mera, klimatskih i zemljišnih uslova, međutim Zenga zengana (Fragaria ananassa “Senga Sengana”), iako ima osrednje plodove, odlikuje se snažnim mirisom, karakterističnom aromom i većim procentom suve materije, ima tamanu boju soka. Glavna mana je što ima kratak rok trajanja. Zenga zengana je srednje pozna sorta jagoda, u našim reonima stiže za berbu kraj maja- početak juna, zavisno od mikroreona i klimatskih uslova. Najraširenija je jednorodna sorta, izuzetno je rodna i kvalitetna. Plod je srednje krupan, zatupasto srcast, tamno crven, čvrst, sočan, odličnog je kvaliteta, pogodan za industrijsku preradu, jelo i zamrzavanje.

Zenga zengana ima skromnije zahteve u pogledu ekoloških uslova i primenjenoj agrotehnici, što je čini potencijalno interesantnom za gajenje u našim uslovima, čak i uz poštovanje tradicionalnog načina proizvodnje. Prinos po jednom bokoru se kreće od 0,5 do 0,7 kg i više, odnosno preko 10000 kg po jednom hektaru, zavisno od starosti zasada, primenjene agrotehnike, klimatskih i zemljišnih uslova. Iz napred navedenih razloga zadržavanje  Zenge zengane u strukturi sortimenta jagode smatra se obaveznim, jer je po pitanju kvaliteta postala standard za industrijsku preradu.

U širem regionu Pirota, površine pod jagodom su oko 40 h, od toga Zenga zengana zauzima oko 30 h zasada na otvorenom, dok preostale površine zauzimaju druge stone sorte jagoda od kojih je oko polovina u plastenicima. Interesovanja za dalju proizvodnju ima, pa se očekuje povećanje površina pod ovom jagodom.

Goran Svetozarević, PSSS, Pirot, dipl. Inž. voćarstva i vinogradarstva

Foto: pixabay.com

Napisao/la
Bez komentara

Ostavi komentar