Šta je novo u Novoj 2023. godini – od povećanja penzija do poskupljenja

U Novoj 2023. godini se povećavaju penzije, plate u javnom sektoru i minimalna cena rada. Pomera se starosna granica za penzionisanje, a privreda posluje isključivo preko elektronskih faktura.

Za četvrtinu veću platu dobiće zaposleni u vojsci, ostali u javnom sektoru za 12 i po odsto, a penzioneri 12,1 procenat. Prosečna penzija će uz povišicu dostići 37 hiljada 800 dinara, a minimalna zarada uz rast od 14,3 odsto premašiće 40 hiljada dinara. Uz javne službe po skupljem satu radiće ugostitelji i pekari.

Žene će u prevremenu penziju moći tek sa 40 godina, a u starosnu sa 63 i po godine.

Inflacija i poskupljenja

U 2023. godinu ušli smo sa inflacijom nešto većom od 15 odsto, skupljim kreditima, najavljenim većim cenama struje i gasa.

15,1 odsto iznosila je stopa međugodišnje inflacije u novembru. Toliko su, od novembra 2021. do kraja novembra 2022. godine, poskupeli proizvodi i usluge u Srbiji. Najveći skok cene beleži ogrev – 49,4 odsto, potom mleko, sir i jaja koji su poskupeli za 43,1 procenat, dok su kirije za najam stana uvećale cenu u proseku za čak 30,1 odsto.

Procenjena stopa inflacije za 2022. godinu, prema poslednjem saopštenju Republičkog zavoda za statistiku (RSZ), iznosi koliko i novembarska međugodišnja inflacija – 15,1 odsto.

U proseku struja za domaćinstva u januaru 2023. poskupljuje 8 odsto. te je nova cena kilovat-časa električne energije od 1. januara 12,4 dinara. Gas je skuplji za 11 procenta.

Minimalac u 2022. godini iznosio je 35.000 dinara, dok će novi minimalac za 2023. biti 40.020 dinara.

Uredba o ograničavanju visine cena osnovnih životnih namirnica primenjivala se tokom cele 2022. godine, a uvedena je još krajem 2021. i nastavlja se i u ovoj godini.

Prema procenama RZS-a, ove godine za 2,3 odsto je veća ukupna ekonomska aktivnost u Srbiji nego 2021., merena realnim kretanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Demografska slika nije sjajna, produžava se porodiljsko bolovanje za 3 meseca

U Srbiji prema prvim rezultatima popisa stanovništva ima oko pola miliona manje ljudi nego na prethodnom popisu.

Ministarka za brigu o porodici i demografiji Darija Kisić očekuje da će sredinom godine biti usvojen zakon po kome se porodiljsko odsustvo za prvo dete produžava sa 12 na 15 meseci, a za drugo sa 15 na 18 meseci.

Ona je podsetila da je prethodnih godina produženo odsustvo za rađanje trećeg i četvrtog deteta na 24 meseca, naglasivši da je država na taj način izašla u susret majkama koje su prethodnih decenija tražile način da što više vremena provedu sa svojom decom.

Pripremio: P. Videnov (izvor: FAR / RTS / N1 / Beta / RSZ)

Foto: pixabay.com

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar