U Dimitrovgradu instalirani uređaji za praćenje zagađenja vazduha

U Dimitrovgradu su instalirani “Klimerko” aparati za merenje kvaliteta vazduha. Neformalni ekološki pokret Eko Srbija iz Vranja, u saradnji sa Internet društvom Srbije, a u okviru projekta “Bolji vazduh građanima”, obezbedio je za područje Dimitrovgrada 8 takvih uređaja. Četiri su već instalirana u ulicima Niška, Vlasaki Aleksov, Hilendarska i 8. septembar.

Rezultati merenja mogu neprekidno da se prate na otvorenoj platformi www.vazduhgradjanima.rs i www.klimerko.org.

Klimerko uređaji mere vlažnost i temperaturu vazduha, kao i koncentraciju PM1, PM2.5 i PM10 čestica. Softver “Klimerko” uređaja je napravljen tako da se na svakih 15 minuta izmeri i prikaže nova vrednost parametara koji se prate.

U okviru projekta “Bolji vazduh građanima” ovakvi aparati su instalirani i u mnogim gradovima i opštinama širom Srbije, među kojima su Bosilegrad, Surdulica, Vranje, Pirot, Bela Palanka, Niš, Beograd, Pančevo i druge opštine.

Šta su PM čestice

PM su veoma male čestice koje su tečnog ili čvrstog agregatnog stanja i nalaze se u zagađenom vazduhu. Od njih su posebno opasne one koje mogu lako da dođu do najdubljih delova pluća, a to su PM1, PM2.5 i PM10 čestice. Broj pored oznake PM označava prečnik čestice u mikrometrima. Kako bi opisali njihovu veličinu možemo ih uporediti sa prosečnom debljinom ljudske dlake koja je oko 100 mikrometara, što znači da su recimo PM 10 čestice 10 puta manje u promeru od debljine ljudske dlake. Čestice PM 2.5 i PM1 mogu da se otkriju jedino pomoću elektronskog mikroskopa.

Većina ovih čestica nastaje tokom različitih procesa sagorevanja – individualna ložišta, termoelektrane, fabrike, motorna vozila, spaljivanje smeća… One koje su sitnije dospevaju do plućnih alveola i izazivaju zdravstvene probleme ljudi, naročito dece i starijih. Kriterijum iznad kog količina PM čestica postaje rizična za zdravlje prema

Svetskoj zdravstvenoj organizaciji je 50 mikrograma po metru kubnom vazduha, te je ova ekološka inicijativa od velikog značaja.

S. Ivanov

Foto: Stefan Pavić / Saša Radivoev / klimerko.org

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar