Na sceni pozorišta „Hristo Botev“ u Dimitrovgradu sinoć je odigrana predstava „Poslednji strastven ljubavnik“ u izvođenju Teatra „Sofija“ iz Sofije.
Istoimena komedija Nila Sajmona, poznatog američkog pozorišnog pisca i scenariste, nastala je šezdesetih godina XX veka, ali su teme kojima se bavi očigledno još uvek intrigantne. Po Sajmonovom tekstu, koji je prevela Milena Sotirova, dramu je režirao Nikolaj Poljakov, a uloge su uspešno odigrali glumci Julijan Račkov, Milena Živkova, Darija Simeonova i Lilija Maravilja.
Šta se događa kada jedan sredovečan muškarac, zapao u rutinu i monotoniju svakodnevnog poslovnog i dugogodišnjeg bračnog života, odluči da makar na nekoliko sati promeni svoj život i iskusi uzbuđenje i avanturu? Ako je taj muškarac Barni, šef malog ribljeg restorana u Njujorku, situacija će postati prilično komična, a za glavnog junaka će se u jednom trenutku pretvoriti u neku vrstu agonije.
U svojim pokušajima da životnu promenu stvori tako što će prevariti suprugu, Barni nailazi na niz žena sa kojima ne uspeva da ostvari svoj plan: Ilejn (Milenu Živkovu), ogorčenu životom obožavateljku viskija, cigareta i lake zabave sa nepoznatim muškarcima, Bobi (Dariju Simeonovu), neuračunljivu glumicu i pevačicu u pokušaju sa gomilom (blago rečeno) nesvakidašnjih dogodovština iz prošlosti, i Dženet (Lilju Maravilju), odanu moralistkinju zapalu u depresiju. Prolazeći sa svakom od njih kroz svakojake komične scene, Barni kao da prolazi i kroz svojevrsnu evoluciju, pretvarajući se iz nesigurnog muškarca prepunog kompleksa u strastvenog ljubavnika koji zna (ili barem misli da zna) šta želi.
Smeh koji nam je donela ova blago provokativna predstava bio je koliko iskren, toliko i gorak. “U Njujorku žive tri lude žene, i ja sam naleteo na sve tri”, žali se glavni lik u jednom trenutku predstave. Ali gledaocu je sasvim jasno da “ludih” nema samo troje, niti oni žive samo u Njujorku – ima ih svuda oko nas i među nama, pa i u nama samima.
Junaci, izgubili smisao, bežeći od raznih nezadovoljstava i kompleksa, traže smisao tamo gde ga nema; i uprkos smešnim situacijama u koje zapadaju, bilo je teško oteti se utisku da su ispod humorističnih maski svojih uloga u komediji – oni samo pomalo žalosna, zbunjena i umorna ljudska bića. Prolazeći kroz neku vrstu katarze, Barni na kraju ipak shvata gde je smisao. Ali, ovo je jedna predstava, jedna komedija – i pitanje je: da li će se i u životu desiti isto?
D. Jelenkov
Foto: Ivica Ivanov
Povezane vesti:
Dve predstave sofijskog Teatra „Vazraždane“ pred dimitrovgradskom publikom
Комедията „Втори меден месец“ на софийския театър „Искри и сезони“ част от „Балкан театър фест“
Бойка Велкова постави „Пътят към Афродита“ на „Балкан Театър Фест“
Molijerov „Žorž Danden“ niškog pozorišta oduševio publiku na „Balkan Teatar Festu“
