U Dečjem kulturnom centru u Beogradu održani su 26. Međunarodni susreti folklornih prijatelja. Reč je o manifestaciji koja traje već sedam godina i u kojoj se kocerti naizmenično održavaju u Beogradu, Sofiji i Bukureštu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 539-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 540-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 541-1024x683.jpg

Njena osnovna zamisao je zbližvanje folkornih tradicija Srbije, Bugarske i Rumunije, odnosno pravoslavnih zemalja Balkana. Od samog početka glavni nosioci ideje i glavni kordinatori su Slobodan Mirković iz Beograda, koji je i umetnički direktor festivala i Rangel Vangelov iz Sofije, koreograf i takođe umetnički rukovodilac folkolrnih grupa u Bugarskoj.

This image has an empty alt attribute; its file name is 542-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 543-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 544-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 545-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 546-1024x683.jpg

26. druženje i zajednički nastup je prošao bez folkorista iz Rumunije, koji su bili sprečeni da dođu u Beograd, ali je zato pojačano izvanrednom trupom iz Poligirosa, sa Sitonije u Grčkoj. Ansambl je sastavljen od Krićana, koji su se davno doselili na Halkidiki, ali i dalje čuvaju i izvanredno interpreteiraju izvorni kritski melos.

This image has an empty alt attribute; its file name is 547-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 548-1024x683.jpg

Srbija i Bugarska su bile predstavljene sa po nekoliko folklornih grupa, od dečjeg pa do seniorskog uzrasta ili od početničkog, pa do tako reči profesionalnog nivoa, iako je reč o amaterskom festivalu.

Međutim, svi su primljeni sa podjednakom pažnjom, a u nekim momentima prepuna sala Dečjeg kulturnog centra, veće apaluze i podršku je upučivala onima koji tek počinju, nego onima koji su svoj program savladali skoro do savršenstva.

Specijalni gost festivala bila je indnoženska folklorna grupa, koja radi pri ambasadi te zemlje u Beogradu i koja je izvela kuplet igara sa ostrva Bali.

This image has an empty alt attribute; its file name is 549-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 550-1024x683.jpg

26. Međunarodni susreti folklornih prijatelja su završeni podelom zahvalnica i nagrada svim učesnicima i rečima zahvalnosti Ambasadi Bugarske u Beogradu i ambasadoru gospodinu Radku Vlajkovu, kao pokroviteljima festivala i studentima Katedre za bugarski jezik Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji su bili domačini bugarskim folkoristima.

Novo druženje i nov zajednički nastup folklornih prijatelja Balkana zakazan je već za 30. mart opet u Beogradu, a onda se festival 6. aprila “seli” u Bukurešt.

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Petar Aleksić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar