Bugari zarađuju malo i troše malo. Oni su na poslednjem mestu na evropskoj rang-listi potrošnje po glavi stanovnika sa 56% od prosečnog nivoa u EU. Nivo prihoda i troškova bugarskih domaćinstava pokazuje da trenutno stvari zaista nisu baš ružičaste, ali se one ipak postepeno i umerenim tempom poboljšavaju, uglavnom zato što dohoci stalno i stabilno rastu što pak Bugarima omogućuje sve veću i veću potrošnju, prenosi BNR.
Prosečni ukupni dohodak po članu domaćinstva u drugom kvartalu ove godine iznosi 791 evro, a u odnosu na isti period 2018. on beleži rast od 4,9%, poĸazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku. Prihodi Bugara su uglavnom od zarade a u manjem delu – od penzije, socijalnih primanja, najamnine, vlastitog biznisa i drugih ulaganja. U isto vreme ukupni trošak po članu domaćinstva u drugom kvartalu iznosi 706 evra što znači da je on porastao za 5,3% u odnosu na isti kvartal 2018. godine. Najveći deo čine troškovi za hranu (31,4%) a iza njih su oni za stan (15,5%), poreze i doprinose za socijalno osiguranje (14,2%), kao i za tpancpopt i komunikacije (11,7%).
Da bi se shvatilo šta se krije iza ovih brojki, one se moraju uporediti sa istim pokazateljima u ostalim zemljama EU, jer će tako postati jasno koje je mesto Bugarske na ekonomskoj mapi ujedinjene Evrope. Međutim, pre se može reći da je slika i tu mračna, ali opet sa pozitivnom perspektivom. Ako govorimo o dohocima prosečnog Bugarina, moramo ih uporediti sa dohocima u ostalim zemljama EU i to pre svega u svetlu realne i faktičke kupovne moći. Tako je, jer plate u Bugarskoj možda i nisu naročito velike, ali i cene niza robe i usluga nisu tako visoke kao u razvijenijim evropskim državama. U pitanju je „paritet kupovne moći“. Za našu zemlju taj pokazatelj je tek 50% od proseka za EU, pri čemu daleko ispred nas su zemlje poput Hrvatske, Rumunije i Mađarske. Luksemburg je na prvom mestu za 2017. godinu sa čitava 254% iznad proseka za EU.
Sve to govori o tome da gledano kroz prizmu statistike potrošnja u Bugarskoj je skoro upola manja u odnosu na ostale evropske zemlje. U isto vreme upravo ova unutrašnja potrošnja je glavni pokretač rasta BDP. U drugom kvartalu 2019. godine on je zabeležio rast od 3,3% u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine i rast od 0,6% u odnosu na prvi kvartal 2019. To pokazuju ocene stručnjaka Nacionalnog zavoda za statistiku. Najveći udeo u rastu BDP ima krajnja potrošnja – 76,3% što čini 11 milijardi evra.
Osnov za optimizam u pogledu unutrašnje potrošnje su podaci o rastu dohodaka stanovništva. Poslednjih godina oni beleže redovan rast na godišnjem nivou od 5% do 10%, u zavisnosti od ekonomskih sektora. Sredinom 2019. godine mesečna bruto zarada u Sofiji već iznosi preko 884 evra, dok je u celoj zemlji ona 644 evra, pokazuju podaci Nacionalnog zavoda za statistiku. To znači da su zarade porasle za 12% u odnosu na jun 2018. To je prilično dobar rezultat i ukoliko se zadrži i narednih nekoliko godina, Bugari i Bugarska će napredovati na evropskoj rang-listi dohodaka i potrošnje i još više će se približiti prosečnim uslovima života u EU što će biti dobro kako za Bugare, tako i za zemlju kao člana EU i kandidata za ulazak u evrozonu.
Izvor: BNR (autor: Vladimir Sabev)
Foto: Stefan Pavić
Povezane vesti:
Prosečna plata u Bugarskoj 480 evra
„Трейс Груп Холд“ работи по три проекта с международно значение в Р Сърбия и по още 50 с регионално значение
Финансова подкрепа на Р. България за проекта „Телевизионен сериал – поредица Нашенци“ на сдружение „Емблема“ от Димитровград
КИЦ „Босилеград” ще отбележи 8-ми ноември – Ден на Западните покрайнини
