a

Ilindan – najveći letnji praznik

Danas je Sveti Ilija, praznik u kome su spojene najmanje četiri prastare tradicije.

Prva, uspomena na starozavetnog proroka Iliju iz 9. veka pre Hrista, druga na Iliju novozozavetnog sledbenika Hristovog učenja, koji mu se poklonio na gori Tavoru u dan Prebraženja, treća na Paruna, staroslovenskog boga munja i gromova i četvrta je iz naroda. Ona simbolično govori o vrhuncu leta i prikupljanja letine i najvljuje njegov kraj – Posle Svetog Ilije sunce sve je milije.

Svetog Iliju poštuju sve pravoslavne crkve i narodi u gotovo svim balkanskim državama, a u Severnoj Makedoniji to je i nacionalni praznik.

Veruje se da je Sveti Ilija živ svetac i da u ogjenim kočijama brodi nebom, pa se često tako i prikazuje, ali i ne retko kao kompozicija, gde je u pećini u koju se sklonio pred progoniteljom carom Ahavom, dok mu ptica donosi hranu.

Narod u Srbiji neke prirodne pojave pripisuje Svetom Iliji, kome je prelaskom u hrišćanstvo pridodao i osobine staroslovenskog boga munja i gromova Paruna, pa je zbog toga Sveti Ilija poznat i kao Ilija Gromovnik.

U Bugarskoj i u narodnom i u verskom kalendaru, Sveti Iiija je najveći letnji praznik, pa se ne radi ni u polju, ni kod kuće, jer grom može da ubije čoveka.

Sveti Ilija ujedno negoveštava jesen, pošto od tog dana počinju da duvaju hladniji vetrovi, a voda u rekama, jezerima i u moru polako gubi letnju toplinu. To je ujedno i čest imendan kod Bugara.

Praznik se poštuje i u caribrodskom kraju. Na Borovskom polju, po tradiciji, iznosi se molitva na „krs“, a i crkva u selu Zvonci, u opštini Babušnica, je posvećena upravo tom svecu.

Sveti Ilija je u Srbiji slava vazduhoplovaca, a u svim balkanskim zemljama njemu je posvećen veliki broj hramova, manastira i paraklisa, što samo po sebi govori o dugotrajnosti i važnosti te tradicije.

Ilinden je, nebo gori, poštujte ga i pazi te se” zapisao je veliki bugarski pripovedač Jordan Jovkov u jednoj od svojih pripovedaka. Ako Vam nije teško pridržavajte se toga.

S. Aleksić

Foto: Stefan Pavić (crkva Sveti Ilija u selu Zvonci)

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar