Ove godine bez Caribrodske i Šopske večeri u Beogradu i Pančevu

Tradicionalna okupljanja Caribrođana i ljudi iz okoline Caribroda, koji žive u Beogradu, Pančevu i gradovima i mestima u njihovoj blizini, ove godine će zbog epidemijske situacije biti otkazana, odnosno pomerena za 14. februar naredne godine.

This image has an empty alt attribute; its file name is 78-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 79-1024x683.jpg

To je u razgovoru za FAR potvrdio Ljubinko Markov iz „Udruženja Šopsko oro“ u Pančevu, koji je uz nadu da će „dogodinu biti sve u redu“, rekao da uobičajeni ceremonijal zalivanja vinom i zarezivanja „vinjađe“, uz paljenje sveće i presecanje kolača ipak neće izozastati, ali će biti u najužem krugu ljudi koji brini o organizaciji „tradicionalnog druženja za Zarezoju“, koje je pak poslednjih godina bilo sve posećenije u nekoj od pančevačkih kafana.

This image has an empty alt attribute; its file name is 80-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 81-1024x683.jpg

Koronavirus i kovid su prinudili i ljude iz Zavičajnog udruženja “Pametnik”, kao organizatora Caribrodske večeri u Beogradu da obaveste sve koji su se proteklih tridesetak godina u veoma velikom broju okupljali povodom Svetog Trifuna – Zarezoje, da se se strpe do sledeće godine, a svoj praznik ove godine obeleže kod kuće i u uslovima koje nalaže situacija sa epidemijom.

This image has an empty alt attribute; its file name is 82-1024x683.jpg

Proslava Svetog Trifuna po Julijanskom kalendaru, kao povod za okupljanje i druženje Caribrođana, koji žive u Beogradu nastala je po ideji Georgija Ivanova – Goše Ćirkova, jednog od prvih caribrodskih folklorista i čoveka koji ni u Beogradu, gde ga je životni put naneo, nije odustajao od svojih caribrodskih „adeta“ i tradicije. Kasnije su tu ideju prihavatili i ljudi iz caribrodskog kraja u Pančevu.

S. Aleksić

Foto: Igor Milatović

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar