Dimitrovgradska i bosilegradska opozicija o predstojećem mitingu SNS-a u Beogradu i nedavnim građanskim protestima

Povodom predstojećeg “najvećeg skupa u Srbiji ikada” kako ga je opisao predsednik SNS-a Aleksandar Vučić, FAR je razgovarao sa predstavnicima malobrojnih opozicionih partija u Dimitrovgradu i Bosilegradu. Zoran Petrov, generalni sekretar stranke “Zajedno” i Ivan Nikolov portparol Demokratskog saveza Bugara, izneli su svoje stavove kako o skupu koji se 26. maja u organizaciji vlasti planira u Beogradu, tako i o protestima “Srbija protiv nasilja” koji su koordinisani od strane opozicije, a koji su 8, 12. i 19. maja na ulicama srpske prestonice okupili više destina hiljada građana. FAR je pitao sagovornike i o pritisicima koje vlast vrši kako bi se što više građana odazvalo pozivima da prisustvuju skupu Srpske napredne stranke, ali i o eventualnim protestima opozicije u Dimitrovgradu i Bosilegradu.

U Srbiji su zvanično registrovane 4 političke organizacije bugarske nacionalne manjine. Dve od njih, Pokret “To smo mi” koji predvodi Vladimir Zaharijev i Demokratska partija Bugara na čijem je čelu Nebojša Ivanov, otvoreno podržavaju Aleksandra Vučića i SNS. Prva je sa sedištem u Bosilegradu, a druga u Dimitrovgradu. Treća politička organizacija bugarske nacionalne manjine je Demokratski savez Bugara koja je bojkotovala izbore održane 2020. godine. Njeno sedište je u Bosilegradu. Četvrta stranka je Partija Bugara Srbije registrovana u Dimitrovgradu, neaktivna je na lokalnoj političkoj sceni već duži niz godina, a njen zastupnik nije želeo da daje izjave za portal FAR.

Ivan Nikolov, ispred Demokratskog savez Bugara, smatra da je predstojeći skup vladajuće stranke besmislen:

“Moj stav je da je to besmislen skup, skup koji doduše razobličava tehnologiju vlasti režima Aleksandra Vučiča, ali nema ničeg demokratskog u sebi. Demokratska praksa je da građani izlaze na ulice onda kada demokratski izabrane institucije ne funkcionišu i ne izvršavaju politiku za koju su izabrani. Onda su takvi skupovi potpuno legitimni. Ali da ti imaš u rukama celokupnu vlast i da kontrolišeš sve institucije sistema i da povrh svega izvodiš ljude na ulice da protestuju, onda je to zaista neshvatljivo. Protiv koga da protestuju, protiv samih sebe!?”

I Zoran Petrov kaže da ni on ni većina građana na razume zašto je taj skup zakazan:

“Verujte da ja, a siguran sam da ni ogromna većina građana Srbije ne razume zbog čega je zakazan skup 26. maja u organizaciji SNS-a i Aleksandra Vučića. Osim Miloševića koji je zakazivao kontramitinge ne pamti se u istoriji parlamentarizma da vlast zakazuje miting kao podršku sebi ili kontramiting građanima koji su opravdano izašli na ulice i pokazali nezadovoljstvo stanjem u državi. Predsednik države treba da bude predsednik svih građana Srbije, bez obzira na njihov stav o bilo čemu. Naravno Aleksandar Vučić se odavno ne ponaša kao predsednik svih građana, već samo onih koji su podrška i simpatizeri SNS-a. Mislim da je i Vučić svestan da to nije realna i prava podrška, pošto i sam dobro zna na koji se način građani mobilišu za predstojeći skup zakazan za 26. maj.

Upitani da prokomentarišu način organizacije za odlazak na miting SNS-a u Beogradu, sagovornici FAR-a iznose svoja saznanja.

„Za sada znamo samo ono što se govori na ulici. Dva krila SNS-a u Bosilegradu prave spiskove za odlazak u Beograd. Poslodavci i opštinska vlast dozvoljavaju sebi da pritiscima i ucenama prinude svoje radnike i birače da ih kao robu voze za Beograd. Govori se o spiskovima od oko 250 ljudi koji će kao da podrže vlast, mada ta vlast nema čak ni autobuse kojima će da ih bezbedno preveze do Beograda i vrati nazad“, kaže Ivan Dimitrov.

“Svaka opština je dobila kvotu koju mora da ispuni i organizuje prevoz do Beograda. Raspoređuju se kvote u lokalnim i državnim institucijama kao i u javnim preduzećima, zovu se direktori i rukovodioci tih institucija i javnih preduzeća, potom kreće primoravanje, pretnje, ucene i zastrašivanje kako mogu ostati bez posla“, kaže Zoran Petrov.

O pritiscima kojima su izloženi građani Dimitrovgrada i Bosilegrada predstavnici opozicionih partija imaju podudarne stavove.

„Mislim da je to nedopustivo. Po definiciji, građani su suvereni nosioci vlasti i oni na slobodnim izborima biraju i delegiraju svoje predstavnike u institucije političkog sistema da ih tamo predstavljaju i da ostvaruju njihovu političku volju. Sada imamo obrnutu situaciju. Izabrani predstavnici žele da svoju političku volju nalože građanima. Razumem građane kada protestuju protiv nasilja i govora mržnje preko medija i raznih rijaliti programa, ali ne razumem šta hoće vlast? Ona je valjda za nasilje i govor mržnje, šta li?“, izjavljuje Ivan Nikolov.

“Najlakše se manipuliše sa građanima koji su vezani ugovorom na određeno vreme, rade na privremenim poslovima, preko projekata ili agencija. Uglavnom, to su ljudi koji su zastrašeni, primorani, ucenjeni, kupljeni ili izmanipulisani preko komercijalnih medija, a manji broj radi tako nešto iz ličnog interesa. Veću težinu ima jedan građanin koji izađe na protest slobodno i iz sopstvenih uverenja, nego sto primoranih i zastrašenih građana koji se dovoze autobusima iz cele Srbije, ali iz susednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije)”, mišljenje je Zorana Petrova.

O protestima građana i opozicije održanim 8, 12. i 19. maja u Beogradu, predstavnik DSB-a iz Bosilegrada kaže da apsolutno podržava zahteve upućene sa skupa “Srbija protiv nasilja” i dodaje:

“To je potpuno legitiman skup, legitimni su zahtevi skupa, legitimno je slobodno pravo građana da izraze svoj stav protiv nasilja i govora mržnje kome su izloženi oni i njihova deca preko televizija sa nacionalnom frekvencijom, preko izjava zvaničnih političara i državnika i svakojakih rijaliti programa. Videli smo da je to bio impozantan, kulturan skup i da je uprkos svojoj masovnosti protekao u najboljem redu. Režim se pravio kao da taj skup ne postoji i sada su krenuli u stilu – E, sada ćete videti svoga Boga!“

Zoran Petrov veruje da su protesti pokazali da postoji orgomna energija u narodu:

“Teško je i žalosno nakon nedavnih nemilih događaja i tragičnih žrtava koje su nas zadesile, svi smo postali svesni da nešto moramo preduzeti i menjati. Protesti prethodnih 3 nedelja “Srbija protiv nasilja” pokazali su, a i ja sam to lično video, da ovaj narod ima ogromnu energiju da uradi nešto po tom pitanju i da ovoga puta ta ogromna energija može da se proširi na još veći broj građana. Građani su u bolu, strahu i neverici šetali mirno i ponosno. Narod je izašao na proteste jer je svestan da ne može samo da sedi u kući i da se pravi da se ništa ne dešava, a da će se društvo samo po sebi promeniti. Svestan da je vreme da se uspravimo i da zaustavimo pošast nasilja i mržnje koja deli ovaj narod, a što vidimo svakog dana sa televizija sa nacionalnom frekvencijom,u tabloidnim novinama, u ponašanju poslanika vlasti u skupštini, urušenim i porobljenim institucijama države, uopšte u državi u kojoj caruju korupcija, nasilje i kriminal povezan sa vlašću. Da bi opstali kao država potrebno je sve ovo najhitnije najpre zaustaviti, a potom i promeniti iz osnova.”

I Zoran Petrov podržava zahteve sa protesta:

“Kao stranka “Zajedno” podržali smo zahteve upućene sa skupa “Srbija protiv nasilja”. Naravno da vlast treba da preduzme odgovornost za sve ono što nam se dešava i da treba najodgovorniji ministri da podnesu ostavke. Televizije sa nacionalnom frekvencijon Pink i Happy odavno su trebale da izgube nacionalnu frekvenciju zbog kršenja zakona i govora mržnje i nasilja koje propagiraju. Zbog nepreciznog, nepravovremenog i polovičnog informisanja potrebno je smeniti rukovodstvo RTS-a, kao i REM-a koji žmuri na nasilje i govor mržnje na nacionalnim frekvencijama. Ukoliko ovi zahtevi ne budu ispunjeni i građani Dimitrovgrada žele da podrže opravdane zahteve protiv nasilja, mi im stojimo na raspolaganju jer smu tu pre svega zbog građana Dimitrovgrada.”

Upitani o mogućnostima organizacije protesta opozicije u Dimitrovgradu i Bosilegradu, sagovornici FAR-a ukazuju na osećaj straha kod građana.

“Način na koji se bira, način na koji se vrši javna vlast, i konačno, način na koji se građani vode na proteste u Beograd, pokazuje da je demokratski sistem potpuno razoren, i da su nažalost, građani i opozicija poklekli pred pritiscima i pomirili se sa tim. Mislim da u našoj maloj sredini sa teškim istorijskim nasleđem, gde je strah od vlasti genetski usađen, a slobodoumlje i opozicija vrhunski greh i izdaja, još uvek nije moguće organizovati prave građanske proteste.

Učešće na izborima i odlazak na proteste protiv opozicije se pretvorilo u pitanje opstanka, od koga zavisi ugovor o radu, mir u porodici, u rodbini, u komšiluku, na ulici. I to za crkavicu od 1.500 dinara, ako i to dobiju, flašicu vode i hladan sendvič! U takvoj sredini je nezamislivo da vi tokom vikenda idete na proteste protiv vlasti i da se u ponedeljak mirno vratite na posao. Ipak, mislim da su ovo poslednji dani ove vlasti. Uprkos strahovima i mržnji koja besni preko televizija, ta ogromna socijalna energija koja se valja ulicama velikih gradova ne može da se mimoiđe tek tako i vlast će pre ili kasnije morati da se suoči sa njom. I tek kada taj režim u Beogradu počne da se ruši, tek tada će, možda, biti moguće da i ovde krenu ti paradoksalni protesti protiv vlasti o kojima me pitate. I na kojima će, nažalost, izaći upravo oni koji sada pod pritiskom te iste vlasti sada putuju za Beograd da je podržavaju!?“, smatra Ivan Nikolov.

Zoran Petrov sa žaljenjem konstatuje da stranka “Zajedno” jedina ispoljava opozicionu aktivnost u Dimitrovgradu:

“Osim stranke “Zajedno” na žalost ne vidimo drugu opozicionu aktivnost u Dimitrovgradu. Bilo bi mnogo bolje za razvoj demokratije u Dimitrovgradu da ima više opozicionih partija i udruženja građana koji žele da rade za Srbiju u EU i za bolji standard građana. Sve veći broj građana zbog nedostatka adekvatno plaćenog posla i perspektive odlazi iz Dimitrovgrada u zemlje EU.

S. Ivanov

Foto: Nebojša Videnov / Stefan Pavić

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar