Atrakcije Stare planine: Kanjon Slavinjsko grlo i kraško udubljenje Ponor

Po lepom i najlepšem pamtiće se akcija Planinarskog društva “Preslap”, održana na Staroj planini 16.jula. Stara planina zbog svog prostranstva i veličine nudi ljubiteljima prirode i planinarima izuzetnu sadržajnost. Kao što je starogrčki filosof Heraklit, kada je ustanovljavao principe dijalektike, rekao “da se ne može dva puta ući u istu reku”, tako se i pri svakom odlasku na Staru planinu može odabrati potpuno novo odredište.

Tako je ovoga puta družina obišla dve prirodne znamenitosti, atrakcije, u akciji koja je bila podeljena u dve etape.

U prepodnevnom delu akcije, sasvim lagano, družina je prepešačila tek jedan kilometar od centra sela Slavinja do impozantnog kanjona Slavinjsko grlo, na Rosomačkoj reci. Kaskadne stene ili stene sa prirodnim stepenicama, vidikovcima, platformama, kroz koje se probija bistra planinska reka, čine ovaj kanjon. Prijatno iznenađenje bilo je da je reka i sada, u vrelom letnjem danu, bila prilično brza, snažna i bučna. Družina je u Slavinjskom grlu uživala na više načina i više mesta.

Najniži deo za fotografisanje, onaj u nivou reke, pruža jednu vrstu doživaljaja i pogleda na krajolik. Opet, kada se družina popela na gornje kaskade, iznad leve obale reke, i vidik se proširio, a i produbio na kanjon i reku. Dodatno je celokupan ambijent ulepšan i uređenim izletištem, sa klupicama nadstrešnicama, zatim starom vodenicom, koja će uvek privući pažnju da se njena vrata otvore i zaviri u taj svojevrsni muzej, a na kraju i pogledom na oštar deo planine Vidlič.

U drugom delu akcije družina se prevezla do sela Dojkinci i objekta Turističke organzacije Pirot, popularnog “Planinarskog doma Dojkinci”. Odavde je već valjalo malo i planinariti i kretati se uzbrdo. Novo odredište do koga je trebalo doći bilo je kraško udubljenje Ponor, koje se nalazi na oko 1.400 metara nadmorske visine, iznad potoka Duboki do i ispod Bodinog vrha.

Kraški reljef u Srbiji je redak i zanemarljivo malo ga ima. Upravo je ovo još i dodatni razlog zašto do Ponora valja otići, a i sam uspon je lagan, staza odlično obeležena. Na tom majušnom delu divovske Stare planine, reljef je kraški.

Do kraškog udubljenja Ponor, ide se najpre šumskom stazom, uzvodno uz potok Duboki do, najvećim delom uz desnu obalu, a tek se na dva mesta ovaj potok prelazi. Zaista je u toplom danu prijalo hodati kroz gustu šumu i biti pored reke i slušati žubor planinskog potoka. Zatim sledi deonica koja vodi kroz ogoljeni deo, a sa koje se otvara pogled na najveći deo masiva Stare planine. Konačno, pred Ponorom, izlazi se na nepregledne pašnjake, uspon skoro nestaje i nekako se dolazi na obod kratera, što je šire područje Ponora. Još samo malo valja se spustiti do samog oboda velike jame, okružene stenama – upravo je to udubljenje Ponor, a stene su kraškog porekla. Od Dojkinaca do Ponora – tek je 5 kilometara duga trasa. Pogodno za svakog ljubitelja prirode.

Čudo prirode nalazi se u samom udubljenju Ponor, u koji se družina spustila i u Ponor ušla sasvim bezbedno: iz jedne stene, iz pravog kraškog vrela, kao da se radi o planinama Dinarskog planinskog sistema, izbija, izvire, kulja voda! Posle samo par metara svog toka, metar-dva niže u odnosu na mesto gde ovaj tok izvire, obrazuje se vodopad, mali, simboličan, ali – vodopad. I onda, par metara niže od vodopada, ovaj tok – ponire, potok se pretvara u ponornicu!

U kraškog udubljenu Ponor, stoga se nalazi i – Ponor!

Ova atrakcija privukla je pažnju svih u družini. I još jedan detalj, nimalo beznačajan, kada je svuda unaokolo toplo, sparno, kada se teško diše – u udubljenu Ponor bilo je barem desetak stepeni svežije!

Ovu akciju predvodili su Petar Ratković i Miroslav Dokman. Veliko požrtvovanje iskazao je Petar Ratković, koji je takoreći sa aerodroma u Beogradu, samo što je sleteo sa Malte, sa godišnjeg odmora, pohrlio ka prelepoj Staroj planini, kako bi bio sa svojom družinom planinarki i planinara.

Piše: Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap”

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar