U Dimitrovgradu priređeno književno veče istaknute književnice Nataše Panić

Istaknuta književnica Nataša Panić na svojim književnim večerima uvek razvedri razdraganim duhom i najnovijim delima ljubitelje pisane reči. Tako je bilo sinoć u foajeu Narodne biblioteke „Detko Petrov” u Dimitrovgradu, gde je u okviru 125. godišnjice postojanja ove kulturne ustanove, priređeno veče književnosti sa kojeg su gosti poneli puno lepih utisaka i knjiga.

Nazvan „Kadrovi sunca” ovaj kulturni događaj je bio zaista obasjan sunčevim zracima jednog vrsnog pisca za odrasle i decu, koji živi i stvara u Pirotu, a po ocu je poreklom iz staroplaninskog sela Kamenica u opštini Dimitrovgrad.

Posetioci su imali priliku da se upoznaju sa najnovim stvaralaštvom ove spisateljice, a o njenom dosadašnjem knjiženom opusu govorila je poetesa, književnica i publicista Elizabeta Georgiev.

Predstavljena su tri najnovija dela – knjiga o malim osejima iz života „Kadrovi svakodnevice” u izdanju dimitrovgradske biblioteke, roman „Žena sa dlanovima od sunca” koju je izdala Narodna bibliotela Pirot i knjiga na dijalektu „Staroplaninće“ u izdanju Muzeja Ponišavlja u Pirotu, kao i druga dela ovog plodonosnog autora.

U razgovoru za FAR Nataša Panić je istakla da je ova godina za nju bila veoma uspešna na književnom planu.

„Knjigu priča na dijalektu ‘Staroplaninće’ objavio je Muzej Ponišavlja Pirot. To su istinite priče žena sa Stare planine čiji život nije bio nimalo lak, ali u isto vreme dostojanstven i lep. Knjiga koja mami suze radosnice, ali i tuge obuhvata pedesetak priča, a moja književna geografija teče niz Visočicu od granice sa Bugarskom do kapije Manastira Temska.

‘Žena sa dlanovima od sunca’ je roman na književnom jeziku. Objavila ga je Narodna biblioteka Pirot. To je urbana priča iz novijeg perioda, iz doba socijalizma. U sinopsisu piše – ‘Ovo je dirljiva i topla priča o ženi koja je hrabra i svoja. Spremna da se uhvati u koštac sa životom i da se za njega bori, iako je u svetu muškaraca stalno nailazila na prepreke. Autorka ove knjige daje ti slobodu da se uliješ u njen svemir – realan i u isto vreme magičan i da razmišljaš o večitim temama o ljubavi i životu. Lepota je svuda oko nas, u svakom trenutku, pogledaj je očima glavne junakinje Maše’.

‘Kadrovi svakodnevice’ ili mali eseji o životu objavila je biblioteka“ Detko Petrov“ iz Dimitrovgrada. U ovom delu osvrnula sam se na trenutke koji nam boje život, a koje u svakodnevici ne primećujemo. Uvek smo u žurbi, stremimo ka nečemu velikom što će nas učiniti beskrajno srećnim, a to se uglavnom ne desi. Pišući o događajima iz svakodnevice tragam za dobrotom koja skoro da se izgubila”, kazala je ova spisateljica,

Veoma omiljena među čitalačkom publikom, izdavačima i kritičarima, Nataša Panić je u svom plodotvornom opusu i uz neumorni rad objavila i druga dela rado prihvaćena kod poklonika njenog stvaralašva.

„Knjigu ‘Na vrata sreće kucaj tri puta’ objavila je izdavačka kuća ‘Planjax Komerc’ iz Tešnja u Bosni. Štampa je i izdavačka kuća ‘Salon knjiga’ iz Niša. Uskoro ulazi u štampu dečiji naslov ‘Sudbina odbeglog mačka Garija’, čiji će izdavač biti Institut za dečiju književnost iz Beograda. Izdavačka kuća ‘Uniskorp’ iz Sofije će štampati na bugarskom jeziku dva naslova – ‘Slana i slatka pirotska trpeza’ i dorađeno izdanje ‘Crvene lokve’. Roman ‘Odrastanje jedne klinke’ preveden takođe na nbugarski jezik čeka svoj red za objavljivanje u Bugarskoj”, rekla je ova književnica i istakla da je ove godine dobijala i značajne nagrade i priznanja:

„Našla sam se među deset najboljih autora za pesmu na dijalektu na konkursu ‘U ritmu dijalekta’ Leskovačkog kulturnog centra i bila pozvana na manifestaciju sa ostalim autorima. U Nišu sam dobila treću nagradu za priču na dijalektu na festivalu ‘Preobražensko pojanje’. U Nišu sam ušla u knjige, dobila priznanja i poziv na manifestacije kao što su ‘Čegarske Vatre’ međunarodnog karaktera i ‘Miljkovićevi dani poezije’. Takođe sam u Nišu dobila drugu nagradu za pesmu na konkursu ateljea umetnika Milovana Penkova Penkasa, a moji stihovi su objavljeni u knjizi ‘Ognjeni Petlovi’, koja je nedavno promovisana i u Dimitrovgradu. Sa prevodiocem Ljudmilom Mitevom iz Sofije sa bosanskog na bugarski jezik prevele smo knjigu za decu ‘Đedove priče’ čiji je autor Bajruzin Hajro Planjac iz Republike Bosne i Hercegovine”.

Književni opus Nataše Panić je izuzetno bogat i raznolik. U plodnom literarnom stvaralaštvu nalaze se romani, drame, zbirke pesama i priča, kao i knjige za decu. Spada u najznačajnije zavičajne pisce, čija su dela izuzetno dobro prihvaćena kod šire čitalačke publike, a ljubitelji pisane reče u Dimitrovgradu sa nestrpljenjem očekuju novi susret sa njom i novo delo kako bi obogatili svoje kućne biblioteke.

P. Videnov

Foto: Ivo Tomov

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar