Pravoslavni vernici koji poštuju Julijanski kalendar 2. avgusta obeležavaju Svetog Iliju Gromovnika. Ovo je veliki praznik obeležen crvenim slovim, a u narodu je poznat i kao Ilindan ili Ilinden. Sveti Ilija se smatra najsilovitijim među ognjenim svecima i praznuje se s ogromnim poštovanjem.

Crvene knjige kažu da je prorok, čudotvorac i revnosni čuvar Božje vere sveti Ilija rođen u gradu Tesvitu, zbog čega je i nazvan Tesvićanin. Velikim čudesima pokazuje silu i vlast Božju, a bio je među prorocima koji su se na Tavoru poklonili sinu Božjem na dan Preobraženja Gospodnjeg, pa se zato lik Svetog Ilije slika na preobraženskim prazničnim ikonama. Veruje se da nije umro već da je živ i da se plamenim kočijama vazneo na nebo.

Veoma poštovan svetac

U svim balkanskim zemljama pravoslavne crkve i narodi Svetog Iliju veoma poštuju, a veliki broj hramova i manastira je posvećen njemu što govori o dugotrajnosti i važnosti te tradicije.

Sveti Iiija je u Bugarskoj najveći letnji praznik, pa se ne radi u polju i kod kuće. U Severnoj Makedoniji to je i nacionalni praznik. U Srbiji je slava vazduhoplovaca, a slave ga piloti. kožari, taksisti i električari.

Običaji i verovanja

Sveti Ilija Gromovnik pada u najsušnije i najtoplije doba godine. U narodu je ostalo verovanje da negoveštava jesen, zato što tog dana počinju da duvaju hladniji vetrovi, a voda u rekama, jezerima i u moru polako gubi letnju toplinu.

Poznata izreka “od Svetog Ilije, sunce sve milije”. Čak se kaže da je danas do podneva leto, a od podneva jesen.

Ovaj svetac odlučuje gde će biti suša, a gde će padati kiša. Zbog toga se na ovaj praznik ne radi u polju, a ukoliko danas grmi, propašće rod oraha i lešnika.

Veruje se da je med koji se vadi na ovaj veliki praznik lekovit, a majke treba njime da namažu decu po obrazima kako bi bila zdrava. Takođe, mnogi roditelji deci daju ime po ovom svetitelju jer je simbol snage i neustrašivosti.

Po tradiciji godinama unazad u dimitrovgradskom kraju na Borovskom polju se iznosi molitva na mesto zvano „krst“. Praznik obeležavaju i žitelji sela Donja Nevlja uz prazničnu službu. Meštani sela Zvonci u opštini Babušnica, gde postoji hram posvećem ovom svecu, obeležavaju Svetog Iliju.

Pripremio: P. Videnov

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar