Planinarski praznik u okolini Babušnice: Golemi Stol – “Olimp Babušnice”

Veličanstvena planinarska predstava odigrala se na planinskom vrhu koji simbolizuje Babušnicu i Lužničku kotlinu, na vrhu, koji je svojim upečatljivim oblikom trapeza, stola, predstavlja simbol Lužnice. Svim Lužničanima, koji i dalje žive u ovom kraju, svaki dan počinje pogledom na Golemi Stol, koji se vidi odasvud. A onim Lužničanima, koji žive daleko od voljenog, rodnog kraja i Lužnice iz koje su poreklom, ma gde da su u svetu, na pomen njihove mile Lužnice prva slika koja će im se javiti u očima koje će tada neminovno zaiskriti suzama nostalgije, ljubavi i patriotizma – biće slika čudesnog, nebeskog stola, čuvara Babušnice, Lužnice, nebeskog prestola koji povezuje vreme, proctor i ljude.

This image has an empty alt attribute; its file name is 289-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 290-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 291-1024x683.jpg

Planinarsko društvo “Preslap” još jednom je iskazalo svoju “sabornost” i sposnobnost da organizuje masovne planinarske događaje i privuče planinarke i planinare iz mnogih krajeva Srbije. Uspon na Golemi Stol, koji se odigrao 24. januara, snažno je motivisao stotinak planinarki i planinara iz Niša, Babušnice, Bojnika, Leskovca, Jagodine i Grdelice, da dođu u selo Stol i izađu vrh koji Lužničarni nazivaju, s pravom – “Olimp Babušnice”. Ono što je za Grke, milenijumima, u mitologiji i istoriji, planina Olimp, to je za narod Lužnice upravo vrh Golemi Stol – simbol slobode, simbol života Lužničana!

Svi oni, odakle god da se približavaju Babušnici, ispred sebe će gledati u neverovatni nebeski trapez, u vrh Golemi Stol koji potpuno okupira pogled i pažnju…a, valja znati, Golemi Stol je tek jedan od dragulja Lužnice.

Golemi Stol je, dakako, najlepši vrh na prilično prostranoj Stolskoj planini. Visok je 1.239 metara, ali zbog svog izgleda, položaja, te i samih emocija Lužničana, čini se da je i mnogo viši. Stolska planina, pak, pruža se istočnim obodom Lužničke kotline, od Šljivovičke planine do planine Ruj, od sela Gornji Striževac do Zvonačke Banje. Najviši vrh Stolske planine je Rnjos (1.274 m), u istočnom delu ove planine, i do njega je uređena staza od sela Studena.

Do Golemog Stola moguće je doći uređenom i obeleženom stazom iz sela Stol, severoistočnom stranom, ili iz sela Kijevac, pa čak, za one koji su vešti u ekstremnom sportu, i preko stena na jugozapadnoj strani Golemog Stola.

Da bi ceo masiv Stolske planine bio pokriven uređenim stazama, pobrinuli su se zajedno Turistička organizacija opštine Babušnica i Planinarski klub “Ruj 1706” i 2014.godine uredili stazu kružnog oblika, na kojoj je kao na potkovici poređano pet vrhova Stolske planine: Strvna 1066 m, Leskova glava 1040 m, Sinjoglavska čuka 1126 m, Mali Stol 954 m i Korbes 960 m. Početak i završetak ove staze je u selu Vava, a staza je dugačka 17 km. Zanimljivo je da su prvi i poslednji vrh na ovoj potkovici – Strvna i Korbes, udaljeni jedva stotinak metara jedan od drugoga, a između njih se usekla mala klisura, što još poboljšava atraktivnost ove staze.

This image has an empty alt attribute; its file name is 292-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 293-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 294-1024x683.jpg

Uspon na Golemi Stol izveden je po više prolećnom, nego zimskom vremenu. Toplo vreme dočekalo je planinare u selu Stol, a topla je bila i dobrodšlica meštana, kojima imponuje svaki dolazak planinara, a naročito sada kada je došlo njih stotinak. Sunce je snažno obasjavalo vrhove Mali Stol i Golemi Stol, a iz sela, čini se, da i nije moguće popeti se na Golemi Stol, zato što, onako kamenit, ogroman, izaziva strahopoštovanje. Ipak, nije previše teško doći do Golemog Stola. Trasa je duga 6 kilometara u jednom pravcu, a savladava se oko 600 metara uspona.

U prvoj trećini trase, uspona skoro i da nema, planinari se kreću širokim putem koji vodi pravo u podnožje Golemog Stola, koji je stalno u vidokrugu. Negde između Malog i Golemog Stola, skreće se u gustu, stoletnu, listopadnu šumu. Ovde već uspon postaje oštriji, naredna dva kilometra uspon na prestaje. Ovde se naravno još podosta snega zadržalo, ali je to, u kombinaciji sa kristalno jasnim, plavim nebom, stvorilo idiličan utisak. Na završetku ove strmije deonice, izlazi se na ravni “kijevački put”, koji vodi neposredno ispod vrha. Ali, do vrha je ostalo savladati još jednu strminu, u gustoj šumu, kratku deonicu, ali najoštriju. Nije ni to predstavljalo teškoću i prepreku. Družina je bila nadomak vrha, takoreći se nazirao izlazak iz šume – a tu je upravo i sam vrh Golemi Stol.

This image has an empty alt attribute; its file name is 295-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 296-1024x683.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 297-1024x683.jpg

A sa Golemog Stola – “pola sveta” se videlo. Panoramski pogled na Babušnicu, na selo Kijevac, selo Alekdandrovac, selo Draginac, panorama Lužničke kotline. A dalje i prema Suvoj planini, Staroj planini, Talambas planini, Ruj planini…Kako se Golemi Stol nalazi na sredini masiva Stolske planine, to se video i njen deo prema Šljivovičkoj planini i deo “5 vrhova Stolske planine”, a i deo prema Zvonačkoj Banji i mestu gde će se Stolska planina maltene dodirnuti sa Ruj planinom, tamo u kanjonu reke Blatašnice, gde su stene Stolske planine i stene Ruja udaljene svega metar i po.

Svi iz ogromne družine uspešno su se popeli na Golemi Stol i sigurno vratili u selo Stol. Izvanredno su akciju vodili vodiči Branislav Todorović i Milan Stojilković iz Planinarskog društva “Preslap”, Saša Aranđelović, čuveni filozof i pisac iz Babušnice, te Ivica Aranđelović iz Planinarsko-biciklističkog kluba “Zmaj sa Radana” iz Bojnika.

Da, svi su se popeli na vrh, svi su i sišli sa vrha, ali nisu svi koračali! Za presedan pobrinuo se Dalibor Stanković iz Leskovca. Poznati biciklista, najpre je 60-tak kilometara, rano izjutra, izvezao bicikl od Leskovca do sela Stol. A potom – Dalibor nije ostavio bicikl u selu, već ga je izgurao – na vrh Golemi Stol. Ovo je bilo i prvi put da neko biciklom izađe na vrh Golemi Stol, a Dalibor je to učinio po snegu. Kasno popodne i uveče, Dalibor je vozio nazad do Leskovca.

Golemi Stol, neobičnog oblika, kao da je predodređen za odigravanje neobičnih i nezaboravnih predstava.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo „Preslap“

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar