Bugarska još u trci za Folksvagenovu fabriku, spremna i na subvencije

Bugarska nije odustala od trke za Folksvagenovu fabriku automobila, piše nemački ekonomski magazin Handelsblat, citirajući bugarskog premijera Bojka Borisova, koji tvrdi da je njegova zemlja najbolja lokacija za investiranje u regionu.

Ulaganje u Bugarsku bio bi pozitivan signal za celu Istočnu Evropu, kaže Borisov u intervju tom glasilu. On kao prednosti Bugarske ističe dobar poreski sistem, državne subvencije i dobru saobraćajnu povezanost i infarsatrukturu, prenosi BNR delove teksta iz Handelsblata.

“Vlada će ispitati sve mogućnosti državnog subvencionisanja koje je u skladu sa zakonodavstvom EU“, navodi Borisov i dodaje da je to predočeno centrali Folksvagena u Volfsburgu.

U isto vreme iz Folksvagena saopštavaju da konačna odluka o izgradnji novog pogona nije doneta, kao i da pregovori sa favoritima tek predstoje, te da odluka neće biti doneta pre septembra.

Inače, poslednjih nedelja pojavilo se više medijskih spekulacija da je odluka već doneta i da će postrojenje najvećeg nemačkog proizvođača automobila biti građeno u Turskoj, u blizini Izmira. Investicija je vredna oko milijardu i po evra.

Slobodan Aleksić (izvor: BNR / Handelsblat)

Foto: pixabay.com

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar