Bicilkom do turističkih dragulja opštine Trn

Od prošlog vikenda dobar deo turitičkih znamenitosti opštine Trn, moguće je obići i biciklom. Napravljena je staza „VeloErul“, a pomoć za njeno trasiranje pružila je Amabasada Francuske u Bugarskoj.

„VeloErul“ je naziv prve planinske, biciklističke staze u opštini Trn, u zapadnom delu Bugarske. Kako piše BNR, staza pruža mogućnost da dotaknemo magiju jednog od najlepših kutaka Bugarske. Dugačaka je oko 56 kilometara i otvorena je proteklog vikenda. Sastoji se iz dva dela i počinje u lepom selu Glogovica udaljenom pet kilometara od Trna.

Kako navodi BNR, do demokratskih promena u Bugarskoj 1989. godine, Trnski kraj je bio skoro nepoznat, dok je sada sve popularniji među ljubiteljima netaknute prirode i planina, arheologije i verskog turizma. Njegovo sve češće prisustvo na listi mesta koja turisti žele da posete nije rezultat ciljane državne politike već lokal patriotizma, preduzimljivosti, upornosti i istrajnosti lokalnog stanovništva, piše BNR. Takav je slučaj i sa rutom „VeloErul“.

„Ideja je nastala sasvim spontano tokom planinarskog pohoda koji smo mi organizovali. Ona nam se nekoliko meseci vrzmala po glavi i tako smo jednog dana odlučili da apliciramo u projektu Ambasade Francuske u Bugarskoj, koji nudi mogućnost za finansiranje inicijativa te vrste“, kaže Rumjana Bojanova iz Turističkog društva Trna i dodaje da je projekat odobren brzo, kao i da je odmah počelo da na njemu radi.

„Na izradi rute radili smo oko dva meseca. Pomoć koju smo dobili od Ambasade Francuske je finansijska i iskoristili smo je za obeležavanje staze, postavljanje tabli i slične stvari, dok je sam rad u kome su učestvovali članovi Turističkog društva Trn bio potpuno volonetrski“, napominje Bojanova.

This image has an empty alt attribute; its file name is 488-1024x683.jpg

Trasa staze prolazi kroz vekovne bukove šume, poljane, livade… Veoma je raznovrsna i pogodna za ljude različitog stepena pripremljenosti od početnika, preko naprednih biciklista pa do profesionalaca.

Od sela Glogovica staza kreće prema drugom, takođe slikovitom selu, koje se zove Erul i nalazi se na 1.200 metara nadmorske visine, pa je ujedno i najviše naseljeno mesto u opštini Trn.

Rumjana Bojanova kaže i da su mesta duž biciklističke staze različita, kao i da u nekima ima starih crkava i manastira. Jedan od njih je u selu Erul i poznat je kao Erulski manastir, mada se zvanično zove manastir Svete Trojice. Potiče iz perioda od XI do XIV veka i više puta je rušen i obnavljan.

Sledeći je Velinovski manastir ili manastir Uspenja Presvete Bogorodice. Nalazi se u u blizini sela Velinovo i najverovatnije je podignut i oslikan krajem XV ili početkom XVI veka. Staza prolazi i pokraj nekoliko organskih farmi u selu Erul i tamo se može videti i probati kako se proizvodi organsko povrće, med, sir i kačkavalj.

Duž rute je dosta planinskih vrhova sa kojih „puca pogled na pola Bugarske i pola Srbije“. Jedan od tih je i Golemi vrh, sa visinom od 1.481 metra.

Druga tačka na ruti je selo Businci, poznato po keramičkim proizvodima i Muzeju posvećenom grnčarstvu sa jednom bogatijih kolekcija u Bugarskoj. Samo kilometar od trase u selu Studen nalazi se i Muzej kiselog mleka, sa postavkom posvećenom dr Stamenu Grigorovu, pronalazaču čuvene bakterije lactobacillus bulgaricus, koja izaziva fermentisanje mleka i koja mu daje poseban ukus.

U regionu Trna ima i dosta mesta za smeštaj, a ima i lokala i prodavnica u kojima se mogu kupiti lokalni proizvodi.

Rumjana Bojanova ističe da će biciklistička ruta „VeloErul“ biti najprivlačnija od maja do septembra, kada je priroda najbujnija.

Priredio: Slobodan Aleksić (izvor: BNR / autor i foto: Miglena Ivanova / prevela: Albena Džermanova)

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar