Bugarski jezik ima novi status u svetu zahvaljujući prosvetnim radnicima u bugarskim školama u inostranstvu

Da obrazovanje u Bugarskoj bude zajednički, natpolitički prioritet pozvali su profesori i nastavnici bugarskih škola u inostranstvu na svojoj Godišnjoj konferenciji u Sofiji. „Bugarski jezik – duhovni most nacionalnog jedinjenja“ – glasio je moto foruma čiji je domaćin ove godine bilo Narodno sobranje, saopštio je BNR

„Sasvim je malo školskih mreža u svetu poput naše Asocijacije. Bilo ih je onoliko koliko ima prstiju na ruci, a danas, prema poslednjim podacima Državne agencije za Bugare u dijaspori, ih je skoro 400. Zaista je to impresivna brojka, ali to je i pojava u najnovijoj istoriji obrazovnog sistema i kulture Bugarske“ – istakla je Irina Vladikova, predsednik Asocijacije bugarskih škola u dijaspori.

Tokom 11 godina svog postojanja, Asocijacija bugarskih škola u inostranstvu je uspela da zauzme ugledno mesto u bugarskom društvenom životu. Inicijative bugarskih škola u inostranstvu dobijaju sve veći publicitet u našoj domovini, a njihove plemenite ideje su od nacionalnog i međunarodnog značaja. Primer toga je peticija za obezbeđivanje pravne i administrativne mogućnosti za polaganje maturskog ispita iz bilo kog  službenog jezika EU. Poznata kao Peticija za male jezike ona je ove godine ušla u proceduru u Evropskom parlamentu, a gđa Vladikova je dalji razvoj stvari u vezi sa njom ocenila kao jedan od najvećih uspeha Asocijacije bugarskih škola u inostranstvu u godini prvog bugarskog predsedavanja Savetom EU.

„Nažalost, poslednjih godina nastava na maternjem jeziku u Evropi više nije prioritet. Znali smo da imamo pravo da zatražimo to i da se za njega borimo, a i već smo imali dobrog primera Irske gde naša deca imaju privilegiju da polažu ispit iz bugarskog jezika koji im se priznaje saglasno propisima o njihovom obrazovnom sistemu i koji im pruža određene prednosti“ – rekla je Vladikova.

Ujedinjeni napori  profesora i nastavnika s jedne strane i države s druge, uz aktivnu podršku bugarskih poslanika Evropskog parlamenta, trasiraju put peticije i daju konkretne rezultate:

„Prvi put mi se obratio predstavnik Evropske komisije da bi mi rekao da se ova peticija poklapa sa opštim smernicama reformi u EU, gde će jezičke kompetencije biti vodeće, zajedno sa građanskim obrazovanjem. Preporuke Evropske komisije sadrže određene delove teksta koji su direktno uzeti iz naše Peticije za male jezike, što znači da smo svi mi u jednom trenutku bili „zakonodavci“ iako toga uopšte nismo bili svesni. Imajući u vidu da smo krenuli u odbranu bugarskog jezika, to je maksimalan uspeh, rekao je poslanik Evropskog parlamenta“ -Svetoslav Malinov.

Ignorisanje poznavanja maternjeg jezika u porodicama emigranata ograničava mogućnost dece za povratak u domovinu. U prevazilaženju ove prepreke vidi ulogu škola u inostranstvu Bojanka Ivanova, direktor bugarske škole i Kulturnog centra „Džon Atanasov“ u Čikagu i član Upravnog odbora Asocijacije bugarskih škola u inostranstvu. U njenoj školi se održava prvi ispit iz bugarskog jezika za sticanje “Dvojezičnog sertifikata”

„Neki članovi upravnog odbora Asocijacije bugarskih škola u inostranstvu rade u američkom obrazovnom sistemu i prate procese tamo. Pored toga mi smo i direktori bugarskih škola na teritoriji Čikaga. Namerno smo tražili mogućnosti koje američki obrazovni sistem daje za promociju izučavanja našeg jezika i otkrili smo ih u Programu dvojezičnosti koji su inicirali roditelji dece u Kaliforniji čiji je maternji jezik španski, rekla je za Radio Bugarsku Bojanka Ivanova. – Počeli smo od države Ilinojs,  jer se tamo nalazi najveća bugarska zajednica. Američke države u kojima smo već ostvarili uspeh i u kojima je bugarski uključen u Program dvojezičnosti su Ohajo, Mičigen, Kolorado, Kalifornija, Pensilvanija, Nju Džerzi, Njujork, Virdžinija, Merilend, Okrug Kolumbija i Severna Karolina. Potpisan je memorandum saglasno kome će posle uspešnog polaganja ispita iz bugarskog jezika, u diplomama maturanata biti zabeleženo da pored engleskog vladaju i bugarski jezik, što će biti dodatna prednost za upis na visokoškolsku ustanovu u Bugarskoj i nekim evropskim zemljama. I ukoliko se deca iz naše dijaspore vrate u svoju Domovinu, uspeh Peticije za dvojezičnost i naših prosvetnih radnika u inostranstvu bi zaista bio potpun“ – zaključila je Ivanova.

 Izvor: BNR (Autor teksta: Elena Karkalanova / Prevod: Albena Džermanova)

Foto: Elena Karkalanova 

Napisao/la
Bez komentara

Ostavi komentar