Staro željuško groblje i crkva Đurđic, novo izletište i versko središte za Caribrođane

Opština Dimitrovgrad je počela da sređuje staro željuško groblje i prostor oko crkvice pored njega, rekao je za FAR predsednik opštine Vladica Dimitrov.

Crkva je posvećena Đurđicu, odnosno prenošenju moštiju Svetog Đorđa iz Nikomidije – današnji Izmit na severu Turske, u Lid – sadašnji Lod u Izraelu, u IV veku naše ere.

Prema narodnom običaju i crkvenom verovanju taj događaj se obeležava 16. novembra po Julijanskom kalendaru i slavi se kao Đurđic, a crkva na starom željuškom groblju je jedina u caribrodskom kraju, koja je posvećena tom ranohrišćanskom događaju.

Ponikla je neznano kad i neznano od koga uz staru Željušu ili selo Kalinovo i groblje pored nje. Koliko je tačno stara niko ne zna, pa o njenom nastanku možemo samo da nagađamo po nadgrobnim spomenicima oko nje, od kojih najstariji sačuvani nose datume iz hiljadu sedamsto i neke ili iz XVIII veka. Posle postepenog silaska Željušana u dolinu Nišave i Karakaševo, crkva je počela postepeno da propada, pa je početkom XX veka bila potpuno zapustela i iz nje je niklo veliko drvo.

Obnovljena je zahvaljujći izvesnom Milanu, koji je imao bolesno dete i koji je sanjao da će ono ozdraviti ako poseče to stablo i na tom mestu ponovo sagradi crkvu. Po priči sve se tako i dogodilo. Uz povik – „Drvoto pade“, dete je u samom jednom trenu ozdravilo i ustalo iz kreveta, a Milan je obnovio neveliku crkvu i na nju dodao i pripratu. Od daljeg urušavanja sačuvao ju je u najnovije vreme Zoran Stamenković, nekadašnji rukovodilac poslovnice AMSS-a u Dimitrovgradu.

Izletište i versko središte

Inspirisana time, ali i vođena željom da od tog izuzetno živopisnog mesta napravi mesto za odmor i izletiše i pri tom zanovi kult Đurđica u caribrodskoj okolini, opština Dimitrovgrad počela je sa sređivanjem starog željuškog groblja, crkvice na njemu i uređenjem krajolika oko njih.

This image has an empty alt attribute; its file name is 165-683x1024.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 166-683x1024.jpg

Kako je za FAR rekao predsednik opštine Dimitrovgrad Vladica Dimitrov, najpre su „otvoreni“ stari nadgrobni spomenici, počišćen je teren oko njih, izgrađen takozvani cevasti propust za vodu, a do 16. novembra biće završen i mali senik. Tada će na tom mestu izaći sveštenik i vernici, preseći će se kolač i na taj način će se nagovestiti dalji radovi.

Napominjeno da je neposredno uz crkvicu i staro groblje neveliko jezerce i vodopad nad njim, koji su vrednost sami po sebi. Da bi sve ostalo kako jeste, a da postane pristupačano i dostupno svima, potrudiće se opštinska služba za urbanizam. Ona će izraditi projekat sa pojednostima, kojima će lepota, ušuškanost i istorijska vrednost tog mesta ostati u punoj harmoniji.

Taj deo će biti rađen sledeće godine i ući će u opštinski budžet, rekao je Vladica Dimitrov.

Pomoćnik predsednika opštine Žan Conević je pak naveo da je od skretanja za selo Grapu u dužini od oko 200 metara popravljen i izvaljan put do starog željuškog groblja i Đurđica i da je taj posao uradio „Komunalac“ u sklopu planiranih aktivnosti.

Crkva “Sveti Đorđe” u Željuši je 1984. godine proglašena za spomenik kulture.

S, Aleksić

Foto: iz albuma Žana Conevića

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar