Na „Gradini“ zaplenjeni jevrejski sveti spisi

Pretresom automobila “folksvagen turan” nemačkih registarskih oznaka, na graničnom prelazu „Gradina“ kod Dimitrovgrada, kod putnika, državljanina Libana najpre je pronađen bakarni cilindar sa pergamentom, a kasnije i kutija u kojoj se je nalazila sveta jevrejska knjiga Tora, javio je RTS.

Isti izvor navodi da su carinici u saradnji sa policijom zaplenili svete jevrejske spise, pisane na pergamentu za koje se pretpostavlja da su izuzetno stari i vredni.

RTS takođe precizira da je pedesetsedmogodišnji Libanac sa prebivalištem u Berlinu rekao da je on vlasnik predmeta, dok je Uprava carina saopštila da su ti nesvakidašnji antikviteti otkriveni juče, pošto su putnici u vozilu rekli da nemaju ništa da prijave, a carinici ipak odlučili detaljno da pregledaju automobil.

Carinici su prvo u kaseti ispod sedišta, iza servisne knjižice vozila, zatekli kesu u kojoj je bila umotana cilindrična bakarna futrola koja je od starosti i patinirala, stoji u njenom saopštenju i dodaje da su carinici u njoj zatekli svitak ispisan na hebrejskom, na pergamentu od goveđe kože, za koji su posumnjali da se radi o delovima svete jevrejske knjige, navodi Uprava Carine.

Nastavili su kontrolu, pa su u prtljagu u kesi punoj polovne garderobe, pronašli i kutiju od impregnirane goveđe kože ukrašenu poludragim kamenjem, koja je bila umotana u majicu.

U Upravi carina kažu da bogato ukrašena kutija sama po sebi predstavlja dragocenost koja se u praksi retko sreće. Kada su carinici pažljivo otvorili mali katanac kojim je bila osigurana, u njoj su zatekli još jedan svitak za koji takođe postoji osnovana sumnja da se radi o delu jevrejskog svetog spisa Tore.

Vrednost će biti utvrđena naknadnom ekspertizom, ali se pretpostavlja da je veća od 100.000 evra. U toku je postupak protiv libanskog državljanina.

S obzirom na prirodu otkrivenih predmeta, kontaktirana je Jevrejska zajednica u Beogradu iz koje je i potvrđeno da su se pred carinicima našli delovi jevrejskog svetog spisa, ali da bi se pouzdano utvrdilo da li je reč o originalima, neophodno je da antikviteti budu podvrgnuti detaljnom veštačenju, prenosi RTS.

Slobodan Aleksić (izvor: Uprava Carina / RTS)

Foto: Uprava Carina

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar