Utvrđena trihinela kod divlje svinje, oprez i obavezan pregled mesa

Decembar je period kada većina malih odgajivača svinja završava sa tovom i kreće sa preradom mesa. Informacija da je Veterinarska klinika u Pirotu utvrdila prisustvo larvi trihinele u mesu divlje svinje, podseća na neophodnu opreznost i obavezu da se meso domaćih i divljih svinja pre upotrebe, odnosno prerade, obavezno pregleda od strane veterinara.

Trihineloza je bolest koja se kod ljudi na našim prostorima uglavnom dijagnostikuje u periodu od decembra do marta. Nastaje kada čovek pojede meso koje sadrži učaurene larve trihinele spiralis. Embrioni ovog parazita dospevaju iz creva u mišiće, a to je praćeno povišenom temperaturom, jakim bolovima u mišićima, oticanjem lica i drugim simptomima. Ova bolest u određenim situacijama može imati niz komplikacija, čak na kraju i smrtni ishod, a težina oboljenja zavisi od broja unešenih larvi.

Parazit trihinela spiralis se može naći u mesu medveda, jazavaca, ali i kod pasa, lisica, čak i konja. Ipak, glavni domaćini su svinja i pacov. Na našim prostorima je narizičnije sušeno, nedovoljno smrzavano ili nedovoljno pečeno svinjsko meso, naročito kobasice i šunka. U Francuskoj i Italiji konjsko, a u Kini meso pasa.

Na osnovu podataka iz Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut”, tokom 2016. godine, u zemljama Evropske Unije prijavljen je 101 slučaj trihineloze kod ljudi. Najveća stopa naspram broja stanovnika je zabeležena u Bugarskoj, gde je zabeležen i najveći broj slučajeva obolevanja – 35. Osim susedne Bugarske, Rumuniju i Poljsku takođe karakteriše najviša učestalost oboljevanja u Evropi. U Srbiji je tokom 2017. godine registrovano 15 slučajeva obolevanja od trihineloze i to najviše na teritoriji Zlatiborskog okruga. U svim slučajevima u Srbiji ova zoonoza je izazvala oboljenje zato što su ljudi konzumirali nedovoljno termički obrađeno svinjsko meso.

S. Ivanov

Foto: Sergej Ivanov

Napisao/la

Сергей Иванов е роден през 1975 година в Димитровград (Цариброд). Завършва Факултет по ветеринарна медицина и професионални курсове по опазване на околната среда, биологично производство и исползване на партиципативни методи в развитие на селските райони. Учредител е на природонаучно дружество „Натура Балканика”, както и на сдружението за развитие на биологично производство „Биобалкан”. От 2002 година активно участва в провеждане на много проекти в сферата на развитие на селските райони и особено в областта на опазването на местните породи домашни животни. Като студент е сътрудник на „Независне новине“ от Баня Лука. Автор е на няколко научни статии за опазване на генетични ресурси и документални филми за местните породи домашни животни. Със супругата си и двете деца отглежда магарета и овце във ферма край Цариброд. От 2018 година работи като журналист-сътрудник на портал ФАР.

Bez komentara

Ostavi komentar