Još 7.919 zaraženih i 52 preminula. Bolnice sve punije. Danas zahtev „Fajzera“ i „Bionteka“ za registraciju vakcine u Srbiji

U Srbiji je testirano još 22.069 osoba i 7.919 je pozitivno, umrle su 52 osobe, dok je respiratorima 270 pacijenata. Do sada su od Covida u Srbiji preminule 1.704 osobe, a koronavirusom je zaraženo 191.356. Hospitalizovano je 7.611 ljudi.

Kapaciteti u svim Covid bolnicama u zemlji su skoro popunjeni, i u Covid sistem ulaze nove bolnice i instituti, kako bi se omogućilo više kreveta za smeštaj obolelih. Po treći put od početka epidemije u sistem je ušao i Institut „Banjica“ u Beogradu.

Veliki pritisak, trpi i Klinički centar Vojvodine, a prethodnu noć u toj ustanovi obeležio je najveći broj hospitalizovanih Covid pacijenata od početka epidemije, kao i najveći broj pacijenata sa teškim zdravstvenim stanjem.

Naime, trenutno se u Kliničkоm cеntru Vојvоdinе lеči 405 pаciјenata, kоd kојih је pоtvrđеnо dа su оbоlеli оd Covida, od toga 27 pacijenatа, s obzirom na njihovo trenutno zdravstveno stanje, lеčеnjе zаhtеvа primеnu mеhаničkе vеntilаciје, navodi N1.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek izjavio za RTS da je u celoj Srbiji epidemiološka situacija zbog korone „vrlo ozbiljna, teška i neizvesna“.

Kompanije „Fajzer“ i „Biontek“ danas predaju Agenciji za lekove i medicinska sredstva neophodnu dokumentaciju za registraciju vakcine protiv Covida u Srbiji, saznaje RTS, koji podseća da se ta vakcina pokazala kao 95 procenata efikasna. Prima se u dve doze, ali ne može se čuvati na sobnoj, nego na temperaturi od -75 stepeni Celzijusa, što predstavlja problem za njenu distribuciju.

Zato „Biontek“ radi i na rešavanju tog problema. Istu vakcinu je, inače, kao prva zemlja na svetu Velika Britanija danas odobrila za najširu humanu primenu.

Slobodan Aleksić (izvor: covid19.rs / RTS / N1 / worldometers.info)

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar