Praznici i tradicija – Sa Nikoljdanom dolazi prava zima

Vernici koji se pridržavaju Julijanskog kalendara i Srpska pravoslavna crkva 19. decembra slave Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara. U narodu se ovaj praznik zove još i Nikoljdan. Obeležava se u celom hrišćanskom svetu, a slavi se i kao dečji praznik. U nekim krajevima održao se običaj darivanja dece jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik.

Sveti Nikola je rođen u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana. Još kao dete Nikola je pokazivao neobične darove. Kada je odrastao i izučio škole, želeo je da stupi u sveštenički čin, pa ga je njegov stric, arhiepiskop, “proizveo” za sveštenika grada Mira. Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gde se i zamonašio. Predanje kaže da je vođen čudesnim glasom krenuo u narod da širi veru, utehu, mir i dobru volju. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdelio je siromašnima.

Sveti Nikola je praznik nepromenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, Ovaj veliki svetac se slavi i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u italijanski grad Bari i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče. Tri godine kasnije građani Barija su u njegovu čast podigli velelepnu crkvu.

Nikoljdan je najčešća slava u Srbiji, a mnogi hramovi posvećeni su ovom svecu i u Bugarskoj, gde ga kao imendan proslavljaju Nikola, Nikolaj, Nikolina, Nikoleta, Niki, Nina, Nikifor, Koljo i drugi.

U narodu se veruje da sa Nikoljdanom stiže prava zima, a Sveti Nikola nosi prvi sneg i sa svoje duge bele brade prosipa snežne pahulje. Po tradiciji, na današnji dan ne treba raditi nikakve kućne poslove.

Sveti Nikola pada u vreme velikog božićnog posta, pa vernici pripremaju ribu i drugu posnu hranu, kao i obredne hlebove ukrašene likom ovog sveca. Kod porodica koje obeležavaju praznik obično odlaze rođaci i prijatelji nepozvani.

Srećan praznik!

Pripremio: P. Videnov (izvor: FAR / RTS)

Foto: Stefan Pavić

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar